Akademska knjiga i Francuski institut u Srbiji u Noći ideja 28.01. u 18h, priređuju razgovor o knjizi Putinov kontinent? Francusko-srpski razgovor o Rusiji. Učestvuju: An Niva (pisac, novinar), Ljubinka Milinčić (novinar), Florian Herber (istoričar) i pozivaju Vas da pratite i uključite se preko linka >> Kako biste pratili simultani prevod neophodno je da instalirate najnoviju verziju ZOOM-a. An Niva (Anne Nivat) je publicistkinja i književnica. Priznata je specijalistkinja za Rusiju, gde je živela deset godina (do 2005). "Nemoguće je, kada se pomene Rusija, izbeći stereotipnu poplavu izjašnjavanja „za Putina i protiv njega”. Kažem iskreno: daleko je od mene ideja da dam konačan odgovor na pitanje „Šta je Putinu u glavi?“, kao i da tvrdim kako Putin predstavlja „dobro“ ili „zlo“ za svoju zemlju – ni u kom slučaju ne postavljam se kao sudija – radije želim da slušam ono suštinsko, što će reći, šta Rusi imaju da kažu o tome i da pokažu kako je, ovako ili onako, taj čovek pratio njihove živote u poslednjih sedamnaest godina.

Mnogi su ljudi tokom dvanaest godina nastupali na Festivalu KROKODIL ali malo je njih koji su na nas ostavili tako snažan i pozitivan utisak kao Mira Furlan. Kad smo joj uputili poziv da nam bude jedna od učesnica i učesnika 2018. godine, ona je na to pristala praktično istovremeno, bez ikakve zadrške i bilo kakvih posebnih uslova, s velikim, neskrivenim zadovoljstvom (“Veselimo se i G. i ja da cemo se vidjeti u nekada nasem gradu!”) naročito s obzirom da je poslednji put boravila ovde pre jako mnogo godina. Biće to, kako će se naknadno tužno ispostaviti, njen poslednji nastup u Beogradu. Ovamo je doputovala iz Indije, s mužem, rediteljem Goranom Gajićem, kao i sinom i njegovom devojkom (“djecom”).

Nakon uspešno realizovanih konkursa prethodnih godina, Treći Trg od ove, 2021. godine uvodi izmene u propozicije svog redovnog godišnjeg regionalnog nagradnog konkursa za mlade autore za neobjavljene knjige poezije, kratke proze, romana. Konkurs se raspisuje za prvu knjigu poezije, kratke proze i romana u jedinstvenoj kategoriji prva knjiga. Na konkurs se mogu prijaviti autorke i autori stariji od 18 a mlađi od 35 godina koji pišu poeziju, kratku prozu i roman na međusobno razumljivim jezicima (Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora) i do sada nemaju objavljenju knjigu u žanru rukopisa sa kojim se prijavljuju.

Treče po redu izdanje festivala POSTNINOVSKE ČAROLIJE, održaće se od 18. do 22. januara u onlajn izdanju, na društvenim mrežama Doma kulture "Studentski grad".
U goste vam dovodimo: Srđana Srdića, Darka Cvijetića, Sava Stijepovića, Enesa Halilovića, Uroša Dimitrijevića i Filipa Grujića, a sa njima će razgovarati: Ivan Radosavljević, Ivan Milenković, Selvedin Avdić, Nemanja Veljović Subrosa i Marija Nenezić. "U 2021. želimo vam mnogo lepih čitalačkih otkrića." -Tamara Mitrović, urednica književnog programa. Program možete videti u nstavki.

Nakon čitanja i diskutovanja romana „Očevi i deca" I. Turgenjeva, čitajuća grupa „Dobar, loš, z(n)ao" počinje zajedničko čitanje i komentarisanje nekada nadaleko čuvenog i uticajnog a danas skoro zaboravljenog romana Nikolaja Černiševskog „Šta da se radi?" Černiševski je, u odgovor na problematiku romana „Očevi i deca", u centar radnje i poruke romana „Šta da se radi?" postavio pitanje ženske emancipacije kao preduslova opšte društvene emancipacije; a pitanja profesionalne i egzistencijalne ostvarenosti, samostalnosti ali i solidarnosti kao preduslove takve emancipacije. Termini: 15.01. i svakog sledećeg petka od 18-20h & 16.01. i svake sledeće subote od 16-18h.

Ovo je najbolji Žižek, onaj Žižek koji pojmu i filozofskom izvođenju prilazi s punom ozbiljnošću, a da, istovremeno, ostaje duhovit, žovijalan, razigran. Pojam viška poslužiće mu da nas provede kroz složene Marksove konstrukcije (vi - šak vrednosti, višak rada) i Lakanove jezičke vratolomije (vi - šak zadovoljstva, višak znanja), uz asistiranje Hegela, Junga i Frojda. Pojam fantazma povezaće s logikom rada i para - doksalnim zahtevima savremene kulture, dok će ono nesve - sno da zahvati – nimalo očekivano – hegelovskom spekulaci - jom (što je slično pokušaju da supu zahvati viljuškom, ali Ži - žeku to, jednostavno, polazi za rukom).

Radom na ovoj monografiji, autorka je napravila kompetentnu, originalnu i kritičku sintezu celokupnog dela Džudit Batler, ukazavši ne samo na razvojnu nit njenog mišljenja već i na način kako se ontologija, politika i rodnost/telesnost mogu povezati u jedinstvenu kritiku savremene filozofije, s jedne strane, i savremene buržoaske liberalne politike i političke filozofije, s druge strane. Ovo delo u tom smislu otvara nove puteve za odnošenje prema političkom iskustvu i omogućuje transformacije političkih stavova i vizura ka afirmaciji nenasilja.

Vikipedija će 15. januara 2021. godine obeležiti jubilarnih 20 godina postojanja. Ovog puta, okupljanje volontera, saradnika i partnera povodom jubileja, biće organizovano onlajn, u petak, 15. januara 2021. godine, od 18:30 časova. Vikipedija je nastala 15. januara 2001. godine na engleskom jeziku i osnovali su je Džimi Vejls i Lari Sanger. Sada njome rukovodi Zadužbina Vikimedija. Vikipedija trenutno ima više od 55,5 miliona članaka na 306 jezičke verzije, od čega preko 6,2 miliona na Vikipediji na engleskom jeziku. Ključni faktor uspeha Vikipedije su dobrovoljci koji pišu članke širom sveta. Vikipedija se trenutno nalazi među 13 najposećenijih sajtova na svetu, a zauzima prvo mesto po posećenosti kao neprofitni sajt.

<<  Mart 2024  >>
 po  ut  sr  če  pe  su  ne 
      1  2  3
  4  5  6  7  8  910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Putopisi, Intervjui..