"Ja kao da sam neka podeljena ličnost, nekada sam super miran i sve racionalno rešim, a nekada reagujem kao neko dete ⸺ panikom, plačem, svađom. Znam da to treba da promenim, ali ne znam kako… Ne znam ni zašto to radim. Stalno sebe kinjim. Odlažem, izbegavam…  Koliko god da mi je važno, ne mogu da se nateram.“ Ako se prepoznajete u ovim rečenicama, onda su Shema terapija i ove tribine dobra priča i za Vas. Tvorac Shema terapije Džefri Jang (Young, 1989) opisuje 10 shema modova – naših unutrašnjih stanja, odnosno delova ličnosti koje bivamo, osećamo i živimo. Razgovor je u sredu, 26.2.2022. u 20h. 

Promocija knjige PRIČA O ANDRIĆU – antikolonijalni razgovori, održaće se u četvrtak 24. februara 2022. godine u 13 časova u Galeriji Zavoda u ulici Rige od Fere 4 u Beogradu. Novom edicijom ''Kulturni kod'' Zavod za proučavanje kulturnog razvitka želi da istakne upravo ono što je u srpskoj kulturi i kulturnoj politici temeljno, određujuće i trajno. Knjiga PRIČA O ANDRIĆU – antikolonijalni razgovori pruža nova čitanja „andrićevskih tema“ iz pera naših najznačajnijih savremenih pisaca i književnih kritičara i teoretičara, Vladimira Pištala, Muharema Bazdulja, Vesne Trijić, Predraga Petrovića...

Sreda, 23. februar 2022. u 19:00 // Dom omladine Beograda, Amerikana. Ciklus: Jugoslavenski feminizmi. Organizacija: Centar za jugoslovenske studije (Cejus) i Dom omladine Beograda. Učesnice: Jelena Milinković, Institut za književnost i umetnost; Žarka Svirčev, Institut za književnost i umetnost; Zorana Simić, Institut za književnost i umetnost; Sanja Petrović-Todosijević, Institut za noviju istoriju Srbije/CEJUS. Moderatorka: Ivana Pantelić, Institut za savremenu istoriju/CEJUS. Prva CEJUS tribina u ciklusu “Jugoslavenski feminizmi” biće posvećena prvom jugoslovenskom feminističkom časopisu “Ženski pokret”.

U subotu 12. februara u Rimu, Maji Herman Sekulić dodeljena je prestižna "Cygnus Aureus" međunarodna nagrada za književnu umetnost za izbor iz njene poezije pod naslovom "Il Grande Progetto" ( Il Cuscino di Stelle, 2021) u prevodu vrsne italijanske pesnikinje Klaudije Pićino. Maja Herman Sekulić je jedini nagrađeni strani pesnik, pored Katalonca Hosepa Barsela, među poznatim italijanskim umetnicima iz više umetničkih grana. Ovo je treća nagrada dodeljena našoj pesnikinji u zemlji Dantea za ovu knjigu u poslednjih 5 meseci što čini veliku čast ne samo njoj nego i našoj kulturi - prve dve su joj bile dodeljene u oktobru za "Najbolju stranu knjigu poezije u Italiji" i "Izvrsnost u karijeri".

Globalna kampanja uređivanja referenci #1Lib1Ref (jedan bibliotekar, jedna referenca) svrstala je Vikipediju na srpskom na prvo mesto po doprinosu proverljivosti članaka na Vikipediji. Ukupno 25 urednika Vikipedije na srpskom jeziku uneo je čak 10.080 referenci u članke gde su one nedostajale, čime je Vikipedija na srpskom zauzela prvo mesto u svetu! Kampanja uređivanja referenci se organizuje svake godine, u susret danu Vikipedije, sa ciljem povećanja pouzdanosti i proverljivosti članaka koji se na njoj nalaze. Vikipedija je jedno od prvih mesta na koje čitaoci dolaze pri potrazi za informacijama, što se pokazalo od izuzetne važnosti tokom pandemije virusa korona, kada su bili potrebni ažurni, pouzdani i proverljivi podaci.

Razgovor o „Tranzitnoj vizi’’ Ane Zegers (Radni sto, Beograd, prevela Bojana Denić) održaće se u petak, 11. februara od 19 časova u Parobrod teatru, prvi sprat UK Parobrod. O ovom, prema mišljenju Hajnriha Bela, najboljem romanu Ane Zegers, razgovaraće Bojana Denić, urednica izdanja i prevoditeljka sa nemačkog jezika i Katarina Lazić, urednica književno-tribinskog programa UK Parobrod. Mlad 27-godišnji nemački  bezimeni pripovedač, preko Rajne i  Pariza uspeva da se 1940. godine privremeno nastani  na slobodnoj teritoriji Francuske, u Marselju.

Izdavačka kuća Booka objavila je emotivnu autobiografiju Mire Furlan „Voli me više od svega na svijetu“ u kojoj glumica uvodi čitaoce u vlastiti svet, u svoje intimne drame i razmišljanja, opisujući život i karijeru pune uspona i padova. Dobitnica dve „Zlatne arene“ istovremeno oživljava vreme koje je nestalo u ratu, generaciju i pojedince koji su verovali u bolji i srećniji svet i za koje, pogotovo ako su bili nadnacionalni poput autorke, početkom sukoba u bivšoj Jugoslaviji više nije bilo mesta u novim državama. Autobiografiju „Voli me više od svega na svijetu“ posthumno je objavio njen suprug.

<<  Jun 2024  >>
 po  ut  sr  če  pe  su  ne 
     

Putopisi, Intervjui..