Kulturni centar Grad nastavlja sa programom Umetnost za sve! U fokus osmog javnog časa crtanja stavljamo direktora livnice Sant Angelo, inspektora fontana na piazza Navona i glavnog arhitektu crkve Svetog Petra u Vatikanu, centralne figure baroka u Rimu, Berninija. U saradnji sa Italijanskim institutom za kulturu početkom marta je u Narodnom muzeju otvorena izložba Berninijeva škola i rimski barok, a čas koji se održava 29. marta od 17 do 21h u Kulturnom centru Grad biće prateći program obeležavanja Berninijevog umetničkog stvaralaštva, takođe pod pokrivetljstvom Instituta.

Priznаnjа „Zvezdа Beogrаdа 2018“ kojа dodeljuje Kаncelаrijа zа mlаde grаdа Beogrаdа uručenа su nа svečаnosti u Stаrom dvoru udruženjimа, institucijаmа i pojedincimа čije su аktivnosti podržаne nа konkursimа orgаnizаcionih jedinicа Grаdske uprаve. Sekretаrkа zа sport i omlаdinu Drаgаnа Belojević uručilа je priznаnje direktorki Muzejа Mаriji Aleksić zа projekаt „Prаktikum 2018”. „Prаktikum“ je jedinstveni progrаm prаkse zа studente zаvršnih godinа Filozofskog fаkultetа zаpočet 2013, а od 2016. godine finаnsijski je podržаn od strаne Sekretаrijаtа zа sport i omlаdinu grаdа Beogrаdа.

U ponedeljak 11. marta od 20 časova publiku Kulturnog centra Grad u Gradskoj galeriji očekuje jedno specijalno i posve vanredno otvaranje izložbe Krici i šaputanja, umetnice Ljiljane Drezge. Vanredno, jer Drezga poslednjih godina izlaže veoma retko, a specijalno, jer je odlučila da svoju najnoviju seriju slika predstavi u Gradskoj galeriji. Ljiljana Drezga stupa na umetničku scenu 1969. godine, nakon školovanja u Čileu i Argentini, a od 1976. godine je članica ULUS-a. Krici i šaputanja biće njena 50. samostalna izložba. Od samog starta Drezga učestvuje i na grupnim izložbama u Jugoslaviji od kojih su zapaženije Bijenale mladih u Rijeci 1971, zatim Oktobarski salon 1972. i 1975, te izložba Jugoslovenski slikari u New Yorku 1973.

Veoma značajna italijanska izložba “Berninijeva škola i rimski barok. Remek-dela iz Palate Kiđi u Ariči“ otvorena je u Narodnom muzeju i biće na raspolaganju za posetioce do 26. maja. Izložbu je  otvorio Vladan Vukosavljević, ministar kulture i informisanja Republike Srbije, na otvaranju su govorili NJ.E. Karlo Lo Kašo, ambasador Republike Italije u Srbiji, Gabrijele Paće, zamenik predsednika Izvršnog odbora Banca Intesa, Bojana Borić Brešković, v.d. direktora Narodnog muzeja u Beogradu, a o izložbi je govorio njen autor, Frančesko Petruči, konzervator Palate Kiđi u Ariči koji je u toku popodneva održao predavanje “Rimska barokna umetnost”. U zvaničnom delu programa nastupila je čembalistkinja Svetlana Stojanović koja je izvela muziku baroknog Rima.

Samostalna izložba Nine Todorović, “DEKODIRANJE SEĆANJA”, je direktan nastavak istraživanja koja je umetnica kroz svoje prethodne cikluse radova sprovodila na temu fenomena memorije, segmenata koji se odnose na kolektivno pamćenje i lična sećanja, na odnos analognog i digitalnog, arhive, njihov prenos u virtuelni prostor, mapiranje kao i softverske greške (glitch-art). Na izložbi će biti predstavljeni ambijentalna instalacija, video rad i kolaži, koji su nastajali tokom i nakon jednog od autorkinih boravaka u Gracu (Austrija). U fokusu se nalazi preispitivanje sećanja na jedan dan, segmentiran na niz bezvremenih trenutaka, koji mogu pripadati različitim vremenskim periodima/epohama. Ovo je produžetak projekta Dnevnik hodanja, u kojem geografske odrednice gube uobičajeno značenje i usmeravaju na lična preispitivanja verodostojnosti pamćenja i duha mesta. Otvaranje izložbe “DEKODIRANJE SEĆANJA” Nine Todorović u Galeriji Doma omladine Beograda, je u utorak, 12. marta u 19:00h.

U subotu 9. marta u 20 sati u KROKODILovom Centru za savremenu književnost na adresi Karađorđeva 43, biće otvorena izložba Jelene Jelače pod nazivom “Paralelna realnost “. Izložba je prodajnog karaktera i trajaće do 6. aprila. Jelena Jelača (1973) završila je Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu 1998. godine gde je i magistrirala 2000. godine. Izlaže grupno i samostalno od 1994. u zemlji i inostranstvu. Bavi se položajem jedinke u odnosu na društvo, (re)konstruisanjem identiteta, rodnim odnosima u kontekstu kulturološke i psihološke dimenzije. Dominantni motiv je portret uz prisustvo autobiografskih detalja. Promišljanje karaktera i dar za pojedinosti odraz su intuitivne prirode umetnice i doprinose da portrete Jelene Jelače svrstamo među najuspešnija dela ove vrste na domaćoj umetničkoj sceni. 

<<  Decembar 2023  >>
 po  ut  sr  če  pe  su  ne 
      1  2  3
  4  5  6  7  8  910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Putopisi, Intervjui..