Izdavački projekat SPAJANJE: KNJIŽEVNA POTRAGA ZA ZAJEDNIČKIM EVROPSKIM ISKUSTVOM obuhvata prevod i promociju devet savremenih dela evropske literature napisanih na devet jezika (rumunski, češki, švedski, poljski, portugalski, engleski, francuski, nemački, španski). Projekat je osmišljen u skladu sa centralnom idejom programa Kreativna Evropa – jačanje i proširivanje književnih mostova između različitih koordinata evropskog kulturnog okvira sa posebnim akcentom na književnost slabije promovisanih kultura. Izbor knjiga odražava izobilje tematskih tendencija i lingvističku i stilsku raznovrsnost savremene evropske književnosti.

Dom kulture “Studentski grad” u četvrtak 07. februara u 19.00h u Klubu Magistrala, gost GORAN MARKOVIĆ, razgovor o romanu BEOGRADSKI TRIO (Laguna, 2018). U vreme rezolucije Informbiroa, krajem 40-ih godina XX veka, jedan od službenika Britanskeambasade u Beogradu i glavni junak ove knjige je neformalna ličnost i nepredvidljivi diplomata, pisac Lorens Darel. On se upušta u avanturu sa ženom visokog rukovodioca, koji završava na Golom otoku. Kada i njegova žena doživi tu sudbinu, Darel će učiniti sve da je spasi. S referencama na Aleksandrijski kvartet, Marković ispisuje povest o ljubavnom trouglu u posleratnom Beogradu.

Izdavačka kuća Heliks će tokom februara predstaviti projekat Spajanje: književna potraga za zajedničkim evropskim iskustvom. Dva naslova iz ovog projekta smo već promovisali zajedno sa autorkama pred sajam knjiga ("Novac od Hitlera" Radke Denemarkove i "Mora da sam jednom hodala po mekoj travi" Karoline Šuti). "Žega", španskog autora Hesusa Karaska, je roman o odbeglom neimenovanom dečaku i starom, iznemoglom pastiru i njegovom psu. U Karaskovoj prozi nalaze se zastrašujuće i nejasne okolnosti, napetost i strah, sadizam i hrabrost. Dečak koji je pobegao od svog nasilnog oca i namesnika sela nema jasan plan kuda bi otišao ali jedino i sigurno zna da želi da pobegne što dalje od kuće koja za njega ne predstavlja dom.

U četvrtak, 7. februara 2019. u 19:00 u Domu omladine Beograda, sala Amerikana održaće se još jedno predavanje iz Ciklusa tribina: Jugoslavija i emancipacija. O temi će govoriti Miško Šuvaković, profesor primenjene estetike i teorije umetnosti na Fakultetu za medije i komunikacije i moderatorka Ana Panić, Muzej Jugoslavije/Cejus. U okviru tribinskog programa Jugoslavija i emancipacija koji tokom čitave 2019. godine realizuju Centar za jugoslovenske studije (Cejus) i Dom omladine Beograd prvo predavanje će biti posvećeno emancipatorskim praksama i modelima progresa u jugoslovenskoj umetnosti, komparativno ukazujući na primere iz vremena Kraljevine Jugoslavije i iz SFRJ.

Zimska Novosadska razmena knjiga održaće se u nedelju, 10. februara, u kulturnoj stanici Eđšeg u Antona Čehova 4 pod sloganom 'Knjige greju'. Knjige koje Novosađanima i gostima Novog Sada više nisu potrebne, ili ih više neće čitati, a u upotrebljivom su stanju, u toku događaja oni mogu zameniti za kupone — prerazmišljone, koje potom menjaju za neke od knjiga iz baze razmene. Hraniteljska biblioteka Prerazmišljavanja prikupila je više hiljada knjiga na prethodnim razmenama, ali i uz pomoć i podršku donatora — pojedinaca, institucija i organizacija, koje su podržale ovu potpuno neprofitnu inicijativu. 

U ponedeljak 04.02. u 18.00h, VELIKA SALA SKC-a promocijа novog romаnа nаgrаđenog Ninovom nаgrаdom - Pre nego što je postаo svetаc, Sveti Sebаstijаn bio je vođа pretorijаnske gаrde kojа je progonilа hrišćаne. Kаo vojnik, kаd je mogаo, on ih je spаsаvаo od sigurne smrti. Ali kаd to nije mogаo, hrаbrio ih je dа strаdаju zа hrišćаnstvo, skrivаjući u svom srcu nаdu dа će verа opstаti i jаčаti uprаvo kroz žrtvu nа koju ih je tаjno podstrekivаo. Uzimаjući kаo podtekst priču o Svetom Sebаstijаnu, Vlаdimir Tаbаšević u svom novom romаnu problemаtizuje fenomen žrtve i zаblude o njoj.

U okviru svojih seminara "Kako nastaje fašizam?" i svog dugogodišnjeg programa „Bibliotok" KC Rex je krajem prošle godine raspisao konkurs za kraću analizu ratnog izdanja tri pripovetke Laze K. Lazarevića, iz 1943. godine (edicija Srpska knjiga). U pitanju su pripovetke „Prvi put s ocem na jutrenje", „Školska zvona" i „Na bunaru". U vreme kada je u strogo cenzurisanoj i nacističkoj okupaciji prilagođenoj kulturnoj produkciji bilo teško na repertoaru Narodnog pozorišta videti kvalitetniju predstavu sa temom iz nacionalne istorije, ove tri pripovetke su po oceni tada nadležnih organa kvislinške vlasti zaslužile da budu objavljene kao posebno izdanje.

<<  Jun 2024  >>
 po  ut  sr  če  pe  su  ne 
     

Putopisi, Intervjui..