U subotu, 14. oktobra u 13.00, Milovan Destil Marković i Ješa Denegri vodiće sve zainteresovane kroz izložbu Destilovih slika, koja je postavljena u Modernoj galeriji Beograd. Na ovoj izložbi je prikazan Destilov opus osamdesetih godina, slike koje su bile izlagane u Galeriji SKC-a, na Bijenalu u Veneciji, Trijenalu u Indiji i u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Tokom mesec dana trajanja izložbe posetioci mogu da vide 10 radova, mahom slika velikog formata, rađenih u različitim tehnikama koje povezuje svojevrsni minimalizam, gde dominira upotreba crne/bitumena i zlatnih listića.

Destil se smatra jedinim od najznačajnijih umetnika osamdesetih godina prošlog veka, jedan je od pionira nove slike u Srbiji i Jugoslaviji i jedan od protagonista duha novog talasa. Osmislio je koncept  Transfigurativnog slikarstva, organizovao je dvojac "Žestoki" sa Vlastimirom Mikićem, sa kojim je zajedno osnovao i kultni beogradski klub - Akademija (gde je radio i kao DJ).

I to je samo deo njegove izuzetno uzbudljive biografije, u kojoj stoji još i da je učestvovao na brojnim najznačajnijim međunarodnim smotrama (u Evropi, Aziji, Australiji i Americi), kao i na grupnim i samostalnim izložbama širom sveta, da su njegovi radovi deo brojnih značajnih umetničkih kolekcija, da je dobitnik mnogobrojnih nagrada i priznanja, kao i druženje sa velikim umetnicima svog vremena.

Posle nastupa na izložbi Aperto ‘86 u sastavu Bijenala u Veneciji 1986. Marković se seli u Nemačku, u Berlin gde do danas boravi i radi kao nezavisni umetnik.
Katalog koji je posebno rađen za ovu izložbu potpisuju istoričari umetnosti: prof. dr Ješa Denegri i Danijela Purešević.
Izložba traje do 7.novembra 2023. godine.

Moderna galerija Beograd nalazi se na adresi Strahinjića Bana 8
Radno vreme galerije: ponedeljak-subota, od 12 do 20 časova.

Milovan Destil Marković je rođen 1957. godine u Čačku. Srpski je akademski slikar i likovni umetnik. Svoju karijeru je započeo ranih 80-ih. Osmislio je koncept Transfigurativnog slikarstva i Tekst portreta. Gostujući je profesor na predmetu Kontekstualna umetnost, na Univerzitetu umetnosti u Berlinu.

Od 1977. do 1983. Marković je studirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, gde je i diplomirao. Od 1979. aktivan je kao profesionalni umetnik. Period od 1979. do 1986. vezuje se za saradnju sa Studentskim kulturnim centrom (SKC) u Beogradu, gde je organizovao projekte, koncerte, događaje i izlagao.
Zanimljivo je da je 14. aprila 1981. proglasio Svetski dan umetnosti i postao prvi Spomenik umetnosti osmočasovnim performansom u ulici Maršala Tita, ispred SKC-a. Zajedno sa Vlastom Mikićem, 1982. godine, osnovao je umetničku grupu Žestoki, a te iste godine otvorili su Klub Akademija u podrumu Fakulteta likovnih umetnosti, čiji je bio prvi predsednik, a kasnije i DJ.

Izlagao svoje radove u Evropi, Aziji, Australiji i Americi. Među istaknutim izložbama na kojima je učestvovao, svakako vredno pomena je učestvovanje na izložbi Umetnost osamdesetih u Muzeju savremene umetnosti 1982. godine.  Za izložbu Euharistija u Salonu Muzeja prima nagradu lista Politika 1985. Njegov rad je predstavljen dva puta na Venecijanskom bijenalu (42. i 46), na četvrtom Istambulskom bijenalu, Trijenalu Indija u Nju Delhiju, tri puta na Oktobarskom salonu u Beogradu…

Izlago je u nekim od najznačajnijih muzeja sveta, kao što je MOMA u Njujorku, Muzeju savremene umetnosti Kumamoto u Japanu, Muzeju moderne umetnosti u Stokholmu, Narodnom muzeju u Pragu, Savremenom umetničkom centru u Šangaju, Nacionalnoj galeriji u Atini, u galeriji  savremene umetnosti Nichido u Tokiju, u Muzeju savremene umetnosti u Banja Luci i  naravno, u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu…

Od 1986. godine Marković živi i stvara u Nemačkoj, a 90-ih je počeo saradnju sa Kunst-Werke u Berlinu gde je sve do 1995. imao i atelje. Godine 1995. počeo je da radi na transfigurativninoj Slici i osnovao mock-up Berlin-Beograd.

Sa Vlastom Mikićem i Miroljubom Marjanovićem sarađivao je na internet projektu „worldbeograd" 1999, kasnije poznat kao SeeCult.org


<<  Oktobar 2024  >>
 po  ut  sr  če  pe  su  ne 
 
   

Putopisi, Intervjui..