U najužem izboru za Međunarodnu nagradu za književnost „Aleksandar Tišma" izabrano je pet poznatih evropskih pisaca: David Albahari, Sesil Vajsbrot, Slobodan Šnajder, Serhij Žadan i Miljenko Jergović. Međunarodni žiri u sastavu: Peter Handke, Ilma Rakuza, Laslo Marton, Vladislava Gordić Petković i Matijas Enar, izabrao je pisce: Davida Albaharija, Sesil Vajsbrot (Cécile Wajsbrot), Slobodana Šnajdera, Serhija Žadana (Serhij Zhadan) i Miljenka Jergovića za najuži izbor za Međunarodnu nagradu za književnost „Aleksandar Tišma".

Juče je na Medunu (u Kučima) održana ceremonija uručenja Međunarodne književne nagrade "Marko Miljanov". Nagrada je pripala Milenku Ratkoviću kao rodonačelniku književnosti za djecu u Crnoj Gori i bivšoj Jugoslaviji, za njegov ukupni doprinos na tom polju, s posebnim osvrtom na knjigu "Čamac za žabe", dok je Aleksandru Ćukoviću pripala za znakovitu zbirku poezije "Herostratov asistent". Odluku o ovogodišnjim dobitnicima jednoglasno je donio tročlani žiri – mr Višnja Kosović (predsjednica), Perivoje Popović i Vladimir Č. Popović (članovi).

Trodnevna promocija „Književna plovidba Dunavom” povodom objavljivanja putopisnih eseja „Uz Dunav” francuskog pisca Emanuela Rubena u izdanju Akademske knjige će započeti potpisivanjem knjige i čitanjem odlomaka na francuskom jeziku u ponedeljak, 9. maja, od 17 do 18 časova, na Trgu slobode u Novom Sadu u okviru manifestacije Dan Evrope. Emanuel Ruben će biti na štandu Francuskog instituta gde će zainteresovani imati prilike da popričaju sa njim, fotografišu se, dobiju potpis... Tribina Emanuela Rubena biće održana sutradan, 10. maja u 18 časova u Kulturnoj stanici „Svilara”,

„Srce moje“, „Obećao si mi“, „Happy End“ zvuči kao početak priče, ali čitaoci znaju da je zapravo reč o naslovima knjiga Mirjane Bobić Mojsilović. Novo izdanje prve knjige koju čine upravo priče „Baba, nemoj ništa da me pitaš“ Mirjana Bobić Mojsilović predstaviće u utorak 10. maja od 18 sati u TC Ada Mall u Beogradu na trećem spratu. U književnost je iz novinarstva zakoračila nenametljivo, a postala je prava književna zvezda. U knjizi „Baba, nemoj ništa da me pitaš“ Mirini junaci se zaljubljuju, vole, tuguju, rizikuju, usamljeni su, žive naše živote...

Izdavačka kuća Popbooks upravo je u saradnji sa Muzejom Jugoslavije objavila strip-knjigu Aleksandra Zografa "Priče iz Drugog rata". To je zbirka 30 stripova našeg čuvenog strip autora koja iz specifičnih perspektiva osvetljava zbivanja tokom Drugog svetskog rata u Srbiji, ali i širom sveta: od Banata i Bavarske, preko Bora i Minhena, do Rima i San Franciska. Kao i mnogo puta do sada, Zograf je svoje pričao otkrivao iz privatnih beležnica, pisama i razglednica koje je nalazio kod prodavca na buvljim pijacama, praveći zatim od tog materijala nezaboravna strip dela. Zbirku otvara verovatno najpotresniji strip – "Pisma Hilde Dajč" – o sudbini 20-godišnje jevrejske studentkinje arhitekture i bolničke volonterke, koja je 1942. stradala u kamionu dušegupki na putu iz logora Sajmište ka masovnoj grobnici u Jajincima.

U tradicionalnom poetskom susretu mlade pesničke scene pod nazivom „ČIP“ u aprilu govorićemo o procesu nastajanja pesme, njenom izvođenju, važnosti čitanja u javnosti i razlikama u shvatanju stihova kroz vreme, u Galeriji Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka (Zaprokul) u četvrtak, 28. aprila u 19 časova. Poezija rečima najlepše oslobađa, a prostor se menja i razvija u odnosu na to šta se u njemu govori. Zaprokul tradicionalno otvara svoja vrata pesnicima i publici sa željom da svaki novi susret čini lepšim i potpunijim. Dođite da se zajedno ČIP-ujemo poezijom i prostor oplemenimo stihovima!

Izdavačka kuća Booka u aprilu je objavila „Evropske proleće“ danskog pisca Kaspara Kolinga Nilsena, distopijski roman o uznemirujuće mogućoj budućnosti. Kombinujući naučnu fantastiku, pesimistične političke ideje i satiričnu društvenu kritiku Koling Nilsen stvara svet podeljene Evrope u kojoj su muslimani nepoželjni, getoizirani i na kraju deportovani u izbeglički grad izgrađen na afričkom tlu, dok dekadentna elita živi u idiličnom, tehnološki naprednom i ekološki održivom utočištu uz stroge bezbednosne mere. Predstavljajući društvo radikalne segregacije „Evropsko proleće“ otvara pitanja slobode, jednakosti, etičnosti tehnologije i komercijalizacije umetnosti.

Dom kulture Studentski grad četvrti put raspisuje konkurs za najbolje delo nefikcijskе književnosti koje je prvi put objavljeno u Republici Srbiji prethodne godine, bez obzira na to na kom je jeziku napisano. Književni žanrovi na koje se odnosi konkurs su: esej, (auto)biografija, putopis, memoari i svi međužanrovi. Konkurs se ne odnosi na naučne radove, novinske kolumne i tekstove koji su ranije objavljivani. Mole se izdavači i autori da knjige u četiri primerka do 1. juna 2022. šalju na adresu:

<<  Mart 2024  >>
 po  ut  sr  če  pe  su  ne 
      1  2  3
  4  5  6  7  8  910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Putopisi, Intervjui..