Vremešni, sredovečni, 54. po redu Beogradski međunarodni sajam knjiga biće, kao i njegov moto, hrabriji i riskantniji nego ikada, ali će potvrditi da je knjiga jedan od najvitalnijih fenomena današnjice, najavila je urednica sajamskih programa prof. dr Vladislava Gordić-Petković u intervjuu Tanjugu.
Ona je istakla da je moto "More knjiga", koji je odabran i efektno vizualizovan na plakatu sajma, hrabar i riskantan, jer pre "asocira na ugodnost i obilje u trenutku kad je ekonomska kriza najviše traga ostavila na književnoj produkciji, preteći da izdavaštvo pretvori u posao uzaludan kao što je oranje mora".
Goridić-Petković ističe da je kriza knjige istovremeno njena šansa da se ponovo progovori pre svega o lepoj književnosti, o prozi, poeziji i drami, koju su potisnuli instant bestseleri i nadglasali gromoglasno najavljeni epohalni projekti.
U tu svrhu je osmišljene su "specijalne ponude" Sajma: "ćaskaonice", strip radionice, a na Forumu će preko 50 učesnika govoriti o lepoj književnosti, o sudbini knjige, i o njenom flertu sa drugim medijima - filmom, stripom, karikaturom. Inovacija, na koju je ona s pravom ponosna, su "ćaskaonice", na kojima će sa čitaocima razgovarati pisci koji stiču i međunarodnu publiku, pisci koji su zvezde regiona.
Ona kaže da joj je ambicija bila da se uspostavi nova vrsta bliskosti čitaoca i pisca i zato je osmislila da goste, u pomalo opuštenom okruženju, kao "domaćini" dočekuju dramski kritičar Aleksandra Glovacki i književni kritičar, pesnik i izdavač Gojko Božović. Njima će doći u goste pisci poput Vide Ognjenović, Lasla Vegela, Vlaha Bogišića, Miljenka Jergovića, Vladimira Arsenijevića, Igora Marojevića i Igora Mandića. "Oni će sa publikom podeliti svoja intimna uverenja o sudarima i preplitanjima kultura, o kulturnim bliskostima i razlikama, o položaju pisca, čiji je posao uvek da bude 'domaći stranac'," objašnjava ona tu programsku novinu Sajma. Gordić-Petković napominje da će u "ćaskaonici" na temu "Slike Srbije" govoriti pisci koji su Srbiju gledali na različite načine.
"Tu su, kao krajnje neslični, a opet odnekud u istom stroju, pisci poput autora projekta 'Etnofikcija' Igora Marojevića i Mirjane Novaković koja je u svojim romanima i pričama konstruisala različite Beograde - od uporišta rimskih legija, preko pseudogotskog područja 'istrage vampira' u 18. veku pa do distopijske konstrukcije metropole u 'antistvarnosti' 21. veka", dodala je ona.
Tu su, prema njenim rečima, i pisci koje više zanima identitet pojedinca nego istorija, kao što su Vida Ognjenović ili Vladislav Bajac, zatim prvi domaći "postkolonijalni" autor, Vladimir Arsenijević.
Odlučeno je da se nastavi sa organizovanjem Foruma sajma koji će imati pet tematskih konferencija svakoga dana tačno u podne. Po njenom mišljenju, razgovor o književnim nagradama i književnim nepravdama kojim se otvara Forum je "neugodna tema književnom establišmentu", a trebalo bi da pronađe odgovor na pitanje zbog čega se književne nagrade sve više koriste kao medijska atrakcija, kao očajnički trik da se poveća čujnost knjige i pisca, umesto da budu valorizacija književne produkcije.
U daljim razgovorima Forum se bavi statusom knjige, kazala je Gordić-Petković i dodala da će o medijskom statusu knjige govoriti urednici i novinari, a o knjizi kao o kulturnom kapitalu visoki predstavnici kulturnih institucija.
"Jednim od najviše eksploatisanih književnih junaka današnjice, koji je preoteo sve druge medije i prostor u dečijoj imaginaciji, Harijem Poterom baviće se autori i teoretičari dečije književnosti" najavila je ona još jednu temu Foruma.
Posebna atrakcija biće virtuelna šetnja kroz Beograd u kom su posetioci "propustili da žive", a na koju će ih povesti spisateljica Mirjana Đurđević koja je za tu priliku "oživela svoju dvojnicu sa Vračara iz prve polovine 20. veka" ispričala je Vladislava Gordić-Petković.
Izvor: B92.net / Kultura
