Akademska knjiga je objavila Enciklopediju filozofskih nauka Georga Fridriha Hegela. Enciklopedija filozofskih nauka prvi put je objavljena na srpskom jeziku, posle 2004 godine, od prvog objavljivanja na nemačkom jeziku, u prevodu prof. dr Miloša Todorovića, redovnog profesora (u penziji) Filozofskog fakulteta u Novom Sadu u izdanju Akademske knjige iz Novog Sada. Hegelov pojam enciklopedije najjezgrovitije je formulisan u Enciklopediji filozofskih nauka u nacrtu i istovremeno egzemplarno predstavljen u tom delu koje je objavljeno u leto 1817. godine, nakon Hegelovog preuzimanja filozofske profesure na Univerzitetu Hajdelberg, kao vodič za njegove slušaoce.

Godine 1827. izdato je u temeljnom i gotovo dvostruko većem drugom izdanju, a koje je sam autor 1830. godine, godinu dana pre svoje smrti, potom u trećem izdanju znatno izmenio. U izvesnom smislu, Enciklopedija je postala „temeljna knjiga Hegelove filozofije“ i bila je važan sastavni deo akademske filozofske nastave na univerzitetima Hajdelberg i Berlin. Hegel je nije samo koristio kada je držao predavanja o enciklopediji filozofskih nauka, nego i kada se bavio oblastima filozofije koje je razlikovao u Enciklopediji, naime nauke logike, filozofije prirode i filozofije duha.

Georg Fridrih Hegel (1770-1831), ubraja se u najbriljantnije nemačke filozofe. Rođen je u Študgartu a obrazovanje je stekao u seminaru protenstanske crkve u Tibingenu. U mladosti je ostvario blisko prijateljstvo sa Fridrihom Šelingom i Fridrihom Hederlinom. Na poziv Fridriha Šelinga, Fihteovog naslednika, preselio se 1801. godine u Jenu, gde se habilitirao radom o filozofiji prirode O putovanjima planeta. Prvo je predavao kao docent a 1805. prelazi u redovne profesore. Njegovo delo Fenomenologija duha spada u najvažnija dela svetske filozofije.

<<  Mart 2024  >>
 po  ut  sr  če  pe  su  ne 
    

Putopisi, Intervjui..