U četvrtak, 4. aprila, u 19h u Centru za kulturnu dekontaminaciju održaće se promocija knjige „Jasenovac“ prof. dr Ive Goldsteina, u izdanju Akademske knjige. Na promociji govore: dr Latinka Perović, dr Milan Koljanin i autor. Monografija Jasenovac Ive Goldsteina nastala je u vremenu u kojem je povijesni revizionizam u punom zamahu. Nacionalisti, ovisno o provenijenciji, ustraju u tvrdnji da Jasenovac nije bio logor smrti, štoviše, posežu za izmišljotinom da je tek 1945. postao stratište, dok se, s druge strane, broj jasenovačkih žrtava morbidno uvećava preko svake mjere.
Mnogi će stoga knjigu Jasenovac Ive Goldsteina doživjeti kao polemiku s revizionističkim ispadima. Ona to nije iz dva osnovna razloga. Prvo, revizionizam – neovisno o tome pokušava li negirati zločinačku narav ustaškog režima ili čitav jedan narod pokušava stigmatizirati kao zločinački – polemike nije dostojan. Drugo, i važnije, ovo je prva prava znanstvena monografija o jednom od najstrašnijih mučilišta i gubilišta Drugog svjetskog rata.
Utemeljena je na obilju arhivske građe i pisana akribično, odgovorno, bez ideoloških predrasuda, zadnjih namjera i politikantskih motiva. No znanstvena objektivnost ne može i ne smije dokinuti moralni stav autora, niti može – osobito kada je riječ o strahotnom nacifašističkom nasrtaju koji je čovječanstvo doživjelo u Drugom svjetskom ratu – dokinuti empatiju prema žrtvama tog nasrtaja. Utoliko Jasenovac Ive Goldsteina nije samo fenomenologija nepojmljivih ljudskih patnji i posrnuća, nego i primjer harmonične uravnoteženosti znanstvenih i moralnih imperativa.
Ivo Goldstein (1958), istoričar i diplomata, zaposlen je od 1980. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gde je napredovao do zvanja redovnog profesora. U prvom delu karijere bavio se vizantologijom i hrvatskom istorijom srednjeg veka, prvo ranim srednjim vekom, kao i istorijom Jevreja u Hrvatskoj, a od sredine devedesetih i različitim aspektima hrvatske istorije 20. veka.
Objavio je dvadesetak knjiga, od kojih se ističu Bizant na Jadranu VI–IX stoljeće, 1992, Hrvatski rani srednji vijek, 1992, Hrvatska povijest, 2003. (objavljena u četiri hrvatska, tri engleska, slovenskom i albanskom izdanju), Židovi u Zagrebu 1918–1941, 2004, Hrvatska 1918–2008, 2008, Dvadeset godina samostalne Hrvatske, 2010, Povijest Hrvatske 1945–2011, I–III, 2011. i Zagreb 1941–1945, 2011. Sa Slavkom Goldsteinom objavio je knjige Holokaust u Zagrebu, 2001. (američko izdanje 2015), Jasenovac i Bleiburg nisu isto, 2011, Tito, 2015. i Jasenovac – tragika, mitomanija, istina, 2016. S Vladimirom Anićem autor je Rječnika stranih riječi, 1999, te suautor Hrvatskog enciklopedijskog rječnika, 2002. Od 2013. do 2017. bio je hrvatski veleposlanik u Francuskoj i Monaku te stalni predstavnik pri UNESCO-u.
