Utorak / 24.1.2017. / 19:00 - U povodu četrdeset godina stvaralačkog rada reditelja i pisca Gradimira Gojera pozivamo vas na predstavljanje knjiga Summa theatralica i Pjesni iz Vallarse. O autoru i knjigama govoriti će: Gorčin Stojanović, Saša Ćirić, Svetlana Broz, Borka Pavićević i autor. Ulaz besplatan. Besplatne primerke knjiga za sve prisutne obezbeđuje izdavač Gariwo iz Sarajeva uz autorov potpis.
Gradimir Gojer (Mostar, 1951.), pisac, režiser i teatrolog. Objavio knjige iz oblasti teatrologije, libretistike, književne kritike i istorije književnosti, esejistike… Autor je i knjiga poezije: Večernje ispovijesti, Cappucino u Caffeu Manhattan, Kaze iz Ferhadije, Breza crvena, Euripidova kostrijet, Epitaf za zvjezdoznanca, Lađar sa Aheronta, Ohridski ritmovi, Sidro zrelosti, Daleki Zapad, Raspuchinov notturno, Šekspirov sonet u Trapistima, Podizanje jedara, Pjesni iz Vallarse… Objavljen je i izbor Gojerove poezije pod naslovom Vedrina.
Gradimir Gojer je član Hrvatskog društva za znanost i umjetnost. Akademik je Mediteranske akademije „Braća Miladinovci“ iz Struge (Makedonija). Svoje najznačajnije kazališne režije ostvario je prema djelima Ibzena, Dostojevskog, Krleže, Sterije, Joneska, Čehova, Sušića, Ibrišimovića, Topčića, Kajana, Gavrana, Kiša i dr. u teatrima Sarajeva, Tuzle, Zenice, Banja Luke, Mostara, Splita, Rijeke, Beograda, Prijedora, Bitole… Počasni je član Crnogorskog narodnog pozorišta u Podgorici.
Za svoj teatarski rad nagrađen je Šestoaprilskom nagradom Grada Sarajeva, te brojnim nagradama na teatarskim festivalima. Dobitnik je prestižne nagrade za poetsko stvaralaštvo Kočićevo pero, nagrade iz oblasti dramske pedagogije Grozdanin Kikot. Pripala mu je i nagrada Sloboda Međunarodnog centra za mir u Sarajevu. Centar za mir i multietničku saradnju iz Mostara dodijelio mu je nagradu Mimar mira. Nositelj je priznanja Najmenadžer u kulturi za vođenje Narodnog pozorišta Sarajevo.
Gojer je publicirao libreta za balete: Maskerata (prema istoimenoj Krležinoj legendi), Dubrovački kantuni(prema glazbi Đela Jusića), Katarina, jedna bosanska fantazmagorija i Omer i Merima. Prevođen je na makedonski, engleski, norveški, poljski i rumunjski jezik.
U dva mandata Gojer je bio predsednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine.
Bio je direktor i umetnički direktor Pozorišta mladih Sarajevo (jedan mandat), direktor i umetnički direktor Kamernog teatra 55 (dva mandata), direktor Poslovne zajednice profesionalnih pozorišta BiH (jedan mandat) i direktor Narodnog pozorišta Sarajevo (dva mandata).
Tokom rata u Bosni i Hercegovini Gojeru je dodeljeno visoko priznanje Hrvatsko glumište, od Društva dramskih umjetnika Republike Hrvatske za vođenje Kamernog teatra 55 tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i za plodonosnu saradnju sa teatarskim radnicima Republike Hrvatske.
Obavljao je dužnosti ministra bez portfelja u ratnoj vladi Republike BiH (premijer Haris Silajdžić), ministra kulture u Vladi Kantona Sarajevo, dogradonačelnika Grada Sarajeva, predsednika UO Narodnog pozorišta Tuzla, većnika u Općinskom vijeću Stari grad Sarajevo i zamenika predsedavajućeg Gradskog vijeća Grada Sarajeva.
Magistrirao je iz oblasti javnopravne delatnosti tezom Radnopravni odnosi u institucijama kulture Bosne i Hercegovine.
Živi i radi u Sarajevu.
