Ove sezone, Madlenianum donosi dve vrhunske predstave koje osvajaju srca publike širom sveta. Veličanstvena opera Turandot i kultni mjuzikl Company donose bogatstvo emocija, sjajnu muziku i nezaboravne izvođače na Velikoj sceni Madlenianuma.

TURANDOT – OPERA PUNA STRASTI I MISTERIJE

Jedna od najimpozantnijih opera svih vremena, Turandot Đakoma Pučinija, oživljava priču o zagonetnoj princezi koja stavlja svoje prosce na iskušenje. Snaga muzike, grandiozna scena i čuvena arija Nessun dorma učiniće ovo veče nezaboravnim. Ova produkcija, nastala u koprodukciji Narodnog pozorišta u Beogradu i Madlenianuma, donosi raskoš i dramatiku Pučinijevog poslednjeg remek-dela.

Izvođenje: 10. april 2025. u 19:30, Velika scena Madlenianuma.

Zanimljiva studija zvuka i pokreta u predstavi Joane Paraskevopulu

U nedelju, 30. marta, u dva termina, odnosno od 17.30 i od 20 časova u okviru 22. Beogradskog festivala igre na programu je predstava MOS, grčke koreografkinje Joane Paraskevopulu.

Predstava se izvodi u Bitef teatru, kao specifična scenska igra među upadljivim i skrivenim vezama između pokreta, zvuka i slike. Autorka pojačava narative koji proizilaze iz koegzistencije naizgled neskladnih arhivskih izvora, čime se omogućava vidljivost elemenata koji se ne mogu lako videti ili čuti. Paraskevopulu, uz sjajnog partnera Jorgosa Kocifakisa koga smo imali prilike da vidimo u produkcijama Dimitrisa Papajoanua, daje potpuno novu dimenziju nemim filmovima, stvarajuci zvuk koji prati sliku kroz izuzetno maštovitu koreografiju.

U susret Svetskom danu pozorišta, koji se obeležava 27. marta, podsećamo vas da pozorište poseduje neiscrpnu lekovitu moć koja se ogleda u sposobnosti da leči dušu, podstiče introspekciju i empatiju među ljudima.
Pozorišta svakako ne bi bilo bez publike, a publika Zvezdara teatra je uz nas već 40 godina.

„Neverovatna moć regeneracije koju pozorište pokazuje još od svog nastanka, daje nam za pravo da optimistično verujemo da je pozorište nasušna, suštinska i moćna potreba ljudskog roda, bez obzira na nivo tehnološkog napretka, i da je to tanano predivo koje se tka između scene i gledališta ključ opstanka svakog pozorišta pa tako i našeg četrdesetogodišnjeg slavljenika.

Gostovanje novosadskog Baleta u beogradskom Ateljeu 212

Početkom ovog meseca, na Velikoj sceni Jovan Đorđević Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, izvedena je premijera pod naslovom "Pričaj mi o ljubavi". Balet najstarijeg teatra u našoj zemlji sa velikim je uspehom odigrao dela dva savremena koreografa – Enrika Morelija iz Italije i Icika Galilija iz Izraela, koji su na poziv direktorke Baleta, Aje Jung radili u Novom Sadu.

Ovaj diptih koji je publika u Novom Sadu ispratila ovacijama, stiže u Beograd. Gostovanje je zakazano za 13. april u Ateljeu 212, u okviru 22. Beogradskog festivala igre.

U utorak, 1. aprila, Opera i teatar Madlenianum biće domaćin posebnog događaja posvećenog jednom od najcenjenijih glumaca našeg prostora – Slavku Štimcu. Ovaj dan biće prilika da se kroz knjigu, film i pozorišnu predstavu osvetli izuzetna karijera umetnika koji je svojim autentičnim talentom obeležio jugoslovensku i srpsku kinematografiju.

Program započinje u 17 časova u gornjem foajeu pozorišta (Bel Etaž), gde će biti održana promocija monografije "Tihi heroj ekrana", posvećene Slavku Štimcu, autora Marka Misirače. Ova knjiga istražuje njegov jedinstveni glumački izraz, snažnu harizmu i ulogu u filmskoj istoriji regiona.

U sredu, 19. marta u 20h, u Ateljeu 212, imaćemo jedinstvenu priliku da pogledamo komad KORSIA, koji nam stiže iz Madrida.

Komad je zamišljen kao koreografsko vođenje dijaloga između sadašnjošti i prošlošti. Poreklo „Igre” u vezi je sa „Igrom” Nižinskog. Prvu verziju ove postavke su pre nekoliko godina prikazali Matija Ruso i Antonio de Rosa. Bio je to kratak komad, čija je osovina bila stvaralački proces Nižinskog. Tema je bila široka, pa je od prve premijere postojala želja da se ideje prošire. Ruso i De Rosa tretiraju vizuelnu moć igre kao odlučujuću. Njihova „Igra” nije duodrama o prošlom vremenu i delima, iako obiluje referencama koje se pojavljuju na suptilan i isprekidan način. Elektronska muzika je bliska ritmovima ruskih igara, dok uključivanje Šopena, poljskog kompozitora, treba da podseti da iako je Vaclav Nižinski bio rođen u Kijevu, a njegova sestra Bronislava u Minsku, njihova porodica je došla iz Poljske. Koreograf sebe nije smatrao Rusem. Prisutne su i metafore. „Igra” Nižinskog je igranje tenisa, ali ono o čemu on zapravo govori jeste igra zavođenja. Nova „Igra” nije reprodukcija ili rekreacija, ali u njoj (verovatno srećni) borave duhovi slavne familije.

Komad Bejtna Omara Ražiha, izmamio suze i najtoplije aplauze

 Kao uvod u 22. Beogradski festival igre, u prestoničkom Bioskopu Balkan dva dana zaredom, odnosno u petak i subotu, igrao se komad Bejtna. Kao poziv u nečiji dom i zdravica umetničkom zanatu ovaj snažni i slojeviti performans okuplja umetnike iz Libana, Togoa, Belgije, Francuske i Koreje. Živa muzika i igra koja nastaje oko stola na kome se priprema ukusna hrana, odisale su nesvakidašnjom energijom.

 Omar Ražih je koreograf iz Bejruta, ujedno jedna od vodećih umetničkih figura arapskog sveta. On briše granice scene i gledališta, kako bi u svoj svet uveo sasvim različite glasove, ali i publiku. Slušanje i uvažavanje drugih kao osnova svakog dijaloga, postaje ključ istraživanja. Ističuću da je uvođenje sasvim različitih koreografskih glasova odraz poštovanja, a ne kompromisa, on evocira neku vrstu tradicionalnih porodičnih okupljanja kakva  pamti iz vremena svog detinjstva.

<<  Maj 2025  >>
 po  ut  sr  če  pe  su  ne 
     1  2  3  4
  5  6  7  81011
121315161718
19202122232425
262728293031 

Putopisi, Intervjui..