U četvrtak, 26. januara ove godine, jedan od najcenjenijih izdavača akademske literature u svetu Cambridge University Press objavio je knjigu Dejana Đokića „ISTORIJA SRBIJE. Od ranog srednjeg veka do danas”. Reč je o prvoj integralnoj istoriji Srbije objavljenoj na engleskom govornom području koja obuhvata period od 1150. godine do 2022. godine. Ovo kapitalno izdanje na srpskom jeziku objaviće izdavačka kuća Akademska knjiga iz Novog Sada u septembru u prevodu Predraga Milidraga. Srbija je bila umešana u događaje koji su oblikovali savremeno doba, najupadljivije 1914. i tokom jugoslovenskih ratova devedesetih godina 20. veka. No, njena istorija ostaje malo poznata i pogrešno razumevana.

Antologija ženske regionalne književnosti RegiOna - 17 književnica iz Srbije, Xrvatske, Bih, Slovenije i Crne Gore, izdanje Saveza feminističkih organizacija (Re)konekcija, Novi Sad, 2022. koju je priredila Vladislava Gordić Petković, održaće se u utorak, 31.01.2023. od 19 časova u UK Parobrod. O ovoj Antologiji, koju su uredile Vera Kopicl i Silvija Dražić, govoriće Vladislava Gordić Petković, uz moderiranje Katarine Lazić, urednice književnog programa u Parobrodu. Autorke iz Antologije, gošće iz Novog Sada i Beograda, pročitaće odlomke iz svojih knjiga: Andrea Popov Miletić, Maja Solar, Ana Marija Grbić i Slađana Nina Perković.

U sredu, 25. januara u 19.00 u Velikoj sali DKSG-a, u okviru ciklusa "Dva glasa srpske književnosti" održaće se razgovor povodom knjiga LjILjANE DUGALIĆ: JA DA TI PRIČAM, TI DA NAPIŠEŠ i MILOJA RADOVIĆ: LEPTIROVA ODBRANA. U razgovoru učestvuju: Milica Stanojević, Ljiljana Dugalić i Miloje Radović. „Dirljivo, iskreno, produhovljeno i tri reči koje najbolje opisuju zbirku priča Ljiljane Dugalić... Ovo produhovljeno delo ispisano dušom savremenog pisca 21. veka pripoveda posebnim stilom o potresnim sudbinama kroz emotivne ispovesti, a sudbine književnih likova pogađaju pravo u centar dušu čitaoca i čoveka sadašnjice.

Arhitektura, gradovi i kapitalistička globalizacija (prevele s engleskog Svetlana Radović i Željka Bogunović). U knjizi Projekat Ikona, Lesli Skler se usredsređuje na načine na koje se kapitalistička globalizacija proizvodi i predstavlja širom sveta, naročito u globalizujućim gradovima. Skler prati kako ikonične zgrade našeg vremena – tržni centri, spektakularni muzeji i ogromni urbani projekti – konstituišu trijumfalni „Projekat Ikona” današnjeg globalnog kapitalizma, promovišući sve veću nejednakost i hiperkonzumerizam. Lesli Skler (Leslie Sklair), profesor emeritus sociologije na London School of Economics and Political Science (LSE). Pre studija sociologije i filozofije radio je dve godine u fabrici pamuka izvan Glazgova.

Sudbine junaka ispisane su u urbanim pričama o davnom, siromašnom i idiličnom dobu detinjstva i odrastanja, ali nove priče Vase Pavkovića bave se i tranzicionim vremenima u kojima primitivizam, kriminal, pseudopolitika i surova borba za opstanak zagorčavaju starost mnogih heroina i (anti)heroja. Prošlost dugo traje, rekao je jedan pesnik, ali ne samo to: budućnost je nepredvidljiva i trajaće znatno, znatno kraće. Vasa Pavković (Pančevo, 1953), pesnik, prozaista i književni kritičar. Objavio je petnaestak pesničkih knjiga, desetak knjiga kritika i eseja i tri romana. Priredio je više antologija i panorama srpske književnosti, kao i izdanja iz njene književne tradicije.

Miris ajvara i miris lavande je kulturno-psihološka studija koja se bavi time kako mladi u Srbiji, rođeni tokom devedesetih godina, razumeju, doživljavaju i osmišljavaju svoju etničku pripadnost. Specifičnost ove generacije je da nema lična sećanja na period pre početka ratova i raspada Jugoslavije, a da su tadašnja dešavanja vođena nacionalističkom ideologijom oblikovala njihovo rano detinjstvo i razumevanje etniciteta i nacionalnosti. Knjiga je kritičkog karaktera, ali ona kritiku etnonacionalnih identifikacija ne zasniva samo na društveno-teorijskoj ili političkoj osnovi, već je prepoznaje u svakodnevnim iskustvima autonomije i otpora kod mladih.

U utorak, 17. januara u 19.00 mala sala SKC u okciru ciklusa: Izvođenje poezije na filmu 21 na temu: Stihovi Pabla Nerude održaće se predavanje i razgovor sa analizom vizuelnih primera. Predavači: Tijana Savatić i Stevan Vuković. Italijanski poštar koji voli poeziju, u filmu „Poštar“ Majkla Redforda iz 1994, porodica njujorških Jevreja ponosnih na svoj stepen kulturne kompetencije, u filmu „Mejerovič priče“ Noe Baumbaha iz 2017, doktor koji pokušava da leči smehom, u filmu „Pač Adams“ Toma Šadijaka iz 1988, revolucionar Če Gevara, u „Dnevniku motocikliste“ Valtera Salesa iz 2004, i zaljubljena tinejdžerka u „Xemijskim srcima“ Ričarda Tena iz 2020, svi oni imaju svoje razloge da citiraju Nerudine stihove, i svoj pogled na njegovu poeziju.

<<  Jun 2024  >>
 po  ut  sr  če  pe  su  ne 
     

Putopisi, Intervjui..