Na redovnoj sjednici održanoj 10. avgusta ove godine, žiri za dodjelu nagrade Književni plamen koji predvodi njen prvi dobitnik i od tada njen saosnivač i predsjednik, slavni nobelovac Mario Vargas Ljosa, a u kojem su vlasnik Nove knjige i saosnivač nagrade Predrag Uljarević, akademik Siniša jelušić, profesori Sonja Tomović Šundić i Aleksandar Jerkov imao je dugu i plodnu diskusiju o dosadašnjim dobitnicima nagrade i radu žirija, a zatim o nizu izuzetnih kandidata za ovo visoko međunarodno priznanje kojem dosadašnji dobitnici i Mario Vargas Ljosa daju poseban prestiž i značaj. Poslije prvog dobitnika i utemeljivača nagrade Mariija Vargasa Ljose, Književni plamen je došao u ruke još sedam izuzetnih svjetskih pisaca ‒ Klaudija Magrisa, Orhana Pamuka, Adama Zagajevskog,  Margaret Atvud, Gabrijela Zaida, Irene Valjeho i Havijera Serkasa.

Posjeta posljednjeg dobitnika Havijera Serkasa Crnoj Gori, susreti sa čitaocima i razgovori,  piščevo veliko interesovanje za našu kulturi i književnost i promišljena riječ o ulozi, mjestu i značaju književnosti i književnog angažmana ostavili su izuzetan utisak. Dijalog Katalonije i Španije o kojem je Serkas imao šta da kaže i koji je podsticajan i s obzirom na naše okolnosti, prilog je boljem razumjevanju i prevazilaženju napetosti.

Žiri je sa zadovoljstvom ocijenio da posle pauze koju je izazvala pandemija korone, Književni plamen nastavlja da u Crnu Goru dovodi najznačajnije evropske i svjetske pisce i krupnim koracima vodi kroz jedan pravi, bolji književni dvadeset i prvi vijek i tako daje primetan doprinos procesima koji se odvijaju u crnogorskom društvu i državi danas. Upravo u duhu osnovnih postavki nagrade Književni plamen, zasnovanih na istoimenom tekstu Marija Vargasa Ljose, književnost i njeno promovisanje su dio napora da živimo u boljem svijetu ravnopravnosti i tolerancije, jednakosti i prosperiteta, zaštite prava svih stanovnika i slobodnog ispoljavanja svih stavova, uzajamnog razumijevanja i, prije svega, očuvanja mira. Dok plamen rata proždire živote, žiri i njegov predsjednik traže književnost kojoj su posvećeni mir, sloboda i ravnopravnost.

Imajući pred sobom izvrsnost dosadašnjih dobitnika i niz izuzetnih kandidata, žiri je razmotrio nekoliko autora i autorki koji su već neko vrijeme u središtu njegove pažnje i usaglasio jedinstven sud da u 2023. godini nagradu dodijeli istaknutoj književnici i dobitnici Nobelove nagrade za književnost 2019. godine, poljskoj, evropskoj i svjetskoj književnici Olgi Tokarčuk čiji su romani i proze već godinama i kod nas, u Crnoj Gori i okruženju, omiljena lektira onih koji znaju šta je prava i velika književnost. Olga Tokarčuk je pisala romane i priče, poeziju i eseje, libreto i scenario, nosilac je više počasnih doktorata i psiholog okrenut Jungovoj školi, što je ostavilo traga u njenom djelu, osnivač svoje fondacije i društveni aktivist koji smjelo ulazi u otvorene sporove nastojeći da ideju demokratije i ljudskih prava uzdigne na viši nivo. U njenoj prozi žiri je prepoznao poetiku stalne projmene i novog istraživanja, smjelost da se uprkos uspjehu prethodne knjige sa svakim novim poduhvatom krene u nepoznato, veliku širinu žanrovskih transformacija i istraživanja neuralgičnih tema važnih za Poljsku, Češku i Njemačku, za Evropu graničnih pojaseva i situacija, za njenu istoriju i savremenost, različite jezike, tradicije i običaje koji u nekadašnjoj i današnjoj Srednjoj Evropi ostavljaju svoj moćan i ubedljiv trag i predstavljaju nasleđe koje valja štiti kao oblik jednog posebnog bogatstva. U našim prilikama i promjenama kroz koje prolazimo, u dijalogu sa velikim djelom dobitnice Nobelove nagrade za književnost i druge književnice dobitnice Književnog plamena, u rasponu koji je nagrada već opisala povezujući različite kontinente, zemlje porjjekla i mjesta u kojima žive i djeluju dobitnici Književnog plamena, možemo naći veliku podršku da se uz veliku književnost smjelo ide naprijed.

Internacionalna nagrada Književni plamen biće uskoro dodijeljena Olgi Tokarčuk u Crnoj Gori, a o mjestu i tačnom terminu će javnost biti naknadno obajvještena.

Nagradu Književni plamen osnovala je izdavačka kuća Nova knjiga 2015. godine kada je nagrada dodijeljena velikom peruanskom i svjetskom piscu Mariju Vargasu Ljosi. Mario Vargas Ljosa, u svom uticajnom eseju po kojem je nagrada dobila ime, kaže da je „književnost plamen koji nas umjetničkom ljepotom i društvenim djelovanjem, kritičkim stavom i kreativnim odnosom vodi ka ideji boljeg svijeta i života u njemu, boljeg čovjeka i bogatijeg, ravnopravnijeg, srećnijeg društva“. Za nagradu zasnovanu na ovom čuvenom eseju o „književnom plamenu“, slavni nobelovac je vezao cjelinu svoga djela, dao joj je i svoje ime i pečat svoga književnog opusa.

Mario Vargas Ljosa je za novouspostavljenu internacionalnu nagradu vezao svoje djelo i djelovanje tako što je sa svojim izdavačem, Novom knjigom iz Podgorice, potpisao Osnivačku povelju nagrade i postao njen saosnivač, što ovu internacionalnu nagradu svakako čini jedinstvenom u svijetu.

Zlatna medalja sa Njegoševim i Ljosinim likom je tako stigla u ruke velikih pisaca kakvi su Mario Vargas Ljosa (2015), Klaudio Magris (2016), Orhana Pamuk (2017), Adam Zagajevski (2018), Margaret Atvud (2019), Gabrijel Zaid (2020), Irena Valjeho (2021), Havijer Serkas (2022) i ove godine, Olga Tokarčuk. Nivo dobitnika i način na koji je nagrada primljena rječito svjedoče o sve većem značaju ove internacionalne nagrade  i pokazuju odnos njenih osnivača prema savremenoj književnoj kulturi i mjestu književnosti u društvu.

<<  Februar 2024  >>
 po  ut  sr  če  pe  su  ne 
   
   

Putopisi, Intervjui..