Deseti jubilarni Međunarodni sajam privrede, poljoprivrede, prehrane i turizma ''Dani trešnje 2012.'', održati će se od 24. do 26. maja u organizaciji Turističkog udruženja Sjever - Potoci i REDAH-a - regionalne agencije za ekonomski razvoj. O značaju, odjecima i jubileju manifestacije koja je obilježila Hercegovinu razgovarali smo s predsjednikom Turističkog udruženja, Miralemom Gluhovićem. 

- Međunarodni sajam gospodarstva, poljoprivrede, prehrane  i turizma "Dani trešnje 2012'' počinje uskoro. Održava se na novoj lokaciji? Gdje je to i zašto ste promijenili dosadašnju?

Prema planu i programu rada turističkog udruženja Sjever za ovu godinu, organiziramo deseti jubilarni Međunarodni sajam privrede, poljoprivrede, prehrane i turizma pod tradicionalnim nazivom Dani trešnje. 

4 razloga za novu lokaciju sajma 

Ove godine sajamska manifestacija neće biti na sajmištu u Bijelom polju. Jedan je razlog što se osnovna škola rekonstruiše pa i sportski centar na kome se organizirao. Drugi razlog je što nemamo u Bijelom polju sportsku salu, dvoranu ni neki sličan prostor adekvatan za takve stvari. Treći razlog je što smo do sada radili pod šatorom devet godina, a svake godine bi nam bilo ili prevruće ili prehladno, ovisno o vremenskim prilikama. I četvrti razlog, dobili smo halu od strane jednog preduzeća iz Sarajeva, odnosno sarajevske pivare koja nam je dozvolila da u njenoj hali koja je trenutno prazna organiziramo ovu sajamsku manifestaciju.

To nam odgovara jer je neposredno pored magistralnog puta M17, jer je po veličini i veća od naših potreba i što imamo jako dobre i efikasne uvjete za rad na sajmu. Osim same hale imamo i prateće prostorije, te prostore za dodatne sajamske manifestacije ko što su konferencije i seminari, specijalna sajamska manifestacija Gastro proizvodi Hercegovine i tako dalje, gdje se takmiče i nude svoje gastro ponude restorani, moteli iz okoline. 

- Ovaj se sajam organizuje skupa s REDAH-om, a otvara ga Bakir Izetbegović. Kakva su generalna očekivanja?

Sajamska manifestacija je regionalnog karaktera. Ona ima svoje specijaliziranosti u jednom određenom dijelu, bazira se na razvoj male privrede, poljoprivrede, prehrane i turizma.

Očekivanja su takva da ove godine imamo jako puno učesnika, njih skoro dvije stotine i više. Želja nam je da s Agencijom REDAH, koja radi na razvoju ovog našeg regionalnog područja Hercegovine uspostavimo što bolju saradnju ne bi li dali poticaj i podršku svim onim koji danas počinju da rade ili žele početi raditi. 

Poljoprivrednicima dati viziju i edukaciju 

Da im damo neke vizije kroz konferencije i seminare u sklopu Agencije Redah na temama razvoja voćarstva, plasteničke proizvodnje, pčelarstva, turizma, ruralnog razvoja i tako dalje, gdje će se okupiti eminentni stručnjaci sa područja Hrvatske, regije i BiH, gdje će predavati o pčelarstvu, o plasiranju gotovih proizvoda, o plasmanu na bh. i vanjsko tržište, gdje će se raditi na proizvodnji i zaštiti voća i povrća u plasteničkoj proizvodnji. I sa time ćemo nastojati da okupimo što više ljudi koji se bave time, koji su dokazani poljoprivrednici, koji su dokazani proizvođači i pčelari. I naravno, pomoći onima koji se misle šta da rade i pokušavaju se snaći u tome svemu, da sami sebi stvore egzistenciju. 

Ovaj sajam, proteklih 10 godina ima cilj: poticaj i podrška svima u razvoju i početku rada i u toku rada, vezano za poljoprivredu, malu privredu i turizam. 


- Koliko će biti izlagača? Ko u stvari izlaže svoje proizvode? Jesu li to naši mali proizvođači i voćari? Poduzetnici? I, odakle sve dolaze?

Kad govorimo o sajmu, na početku sam rekao da je to privreda i mala privreda. Dobar dio sajma su i mali proizvođači vezani za stolariju, izradu otvora za domaćinstva, različite proizvodnje vezane za građevinsku i tehničku struku.

Sve turističke zajednice iz BiH na Danima trešnje! 

I turizam je dosta zastupljen. Sve turističke zajednice sa područja BiH dolaze na sajam zajedno. Mi smo i jedan od inicijatora uvezivanja turističkih zajednica na prostoru Bosne i Hercegovine. Dali smo poticaj da povežemo sve organizatore sajmova - da dolazimo jedni drugima na sajam. Da sve turističke zajednice dolaze zajedno uz podršku svojih privrednih komora, da izlažu i predstavljaju svoje ponude, planove, aktivnosti itd. Ove godine imamo čast da nam predsjednik predsjedništva – gospodin Bakir Izetbegović otvori sajam i to sa našim čovjekom koga mogu više da pohvalim nego bilo koga do sada – novim ministrom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo HNK, gospodinom Dankom Jovićem koji je u samom početku našeg razgovora, predstavljanja ove manifestacije iskazao veliku volju i širinu razumijevanja koja nam je pokazala da na ovom prostoru postoje ljudi koji prepoznaju kvalitet, samo mi njih trebamo prepoznati. Na proteklih devet sajmova imali smo, ali nedostatnu podršku tog ministarstva. 

- Partner ovogodišnjeg sajma je Udruženje poljoprivrednika FBiH? Kako je došlo do te suradnje i čime će se oni predstaviti?

Oni imaju svoj program aktivnosti rada na razvoju poljoprivredena prostoru Federacije. Predstavit će se na jednom dijelu manifestacije, poslije gastronomskog predstavljanja ponude ovih krajeva. Mi smo obavezni da pozovemo sve poljoprivrednike i poljoprivredna udruženja sa prostora regije da prisustvuju tom programu. 

Udruženje poljoprivrednika FBiH je sa nama od samog osnivanja. Ovo je prvi put da preuzmu partnerstvo nad ovim svim. Evo ja koristim priliku da im se zahvalim. I Zadružni savez Federacije BiH će biti na sajmu i predstaviti se sa svojim projektima. Možda uspostaviti neke kontakte, suradnju sa našim zadrugama koje egzistiraju ovdje. Na prostoru Mostara imamo oko 12 poljoprivrednih zadruga.

Možda će se pojaviti i nekakve ideje oko potpisivanja novih ugovora ili sporazuma s agencijama za razvoj poljoprivrede, kao što je naš Centar za razvoj poljoprivrede Gaj u Bijelom Polju na čelu sa našom profesoricom Jadrankom Pekić koja je svake godine sa nama. 

- Ko su sponzori ovogodišnjeg sajma?

Razvojna agencija REDAH koja je dala svoju podršku, pa Ministarstvo poljoprivrede HNK, Federalno ministarstvo za povratnike iz Sarajeva, Federalno ministarstvo za okoliš i turizam u Sarajevu. Također grad Mostar bez kojeg neke stvari ne bi mogli realizirati. Ovo je njihovo treće učešće na samom sajmu, oni već izlažu neke projekte razvoja grada. Iskoristili su ovu manifestaciju koja je regionalnog karaktera da se lakše prepoznaju na ovom ovdje području. Preko ovog sajma grad Mostar ima mnogo uspjeha i postiže jako dobre rezultate u stvaranju novih veza. Evo, prošle godine su grad Mostar i grad Cetinje napravili jedan sporazum na kulturno sportskoj saradnji, zahvaljujući našim aktivnostima. 

Povezivanje privrednih subjekata i suradnja 

- Koji su rezultati proteklih sajmova? Ova manifestacija je postala čuvena u čitavoj državi. Kakvi su pozitivni odjeci?

Već deset godina se stvara jedna dobra suradnja između privrednika s prostora BiH i šire regije bivše Jugoslavije. Na pojedinim sajmova imali smo dosta izlagača iz Italije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Japana. Ponosimo se sa time. Dali smo i poticaj pojedinim udruženjima vezanim za razvoj turističkih resursa, poput Piramide Sunca u Visokom. Osnovna stvar je povezivanje privrednih subjekata i suradnja, uključujući i suradnju s općinama. Ove godine općina Konjic, kao i svih 10 godina do sada je zajedno sa nama na sajmu. Sve svoje privrednike, privredna i poljoprivredna udruženja sa prostora Konjica predstavljaju na našem sajmu. 

Na početku, Sajam Trešnje je imao samo asocijaciju trešnje. Pošto je maj mjesec, a mostarska regija je poznata po rodu trešnje u tom mjesecu. I to nas je ponukalo da damo takvo jedno ime. 


- Koji je značaj Dana trešnje za razvoj Bijelog Polja?

Očekujem da ćemo s ovim sajmom pokrenuti nadležne institucije i potaknuti ih da se pridruže građanima dijelova Mostara koji imaju priliku za poljoprivredni razvoj da stručno pregledaju gdje šta može rađati, osjete bilo našeg poljoprivrednika i omoguće razvoj našeg kraja. 

Mi smo sa opštinom Sjever napravili podlogu, a to je: čitavo Bijelo Polje, čitava Drežnica i bjelopoljska kotlina je pod vodom i imamo prostore za individualna navodnjavanja od 300 do 500 m2, što je dovoljno da se nešto može početi raditi. 
Moramo raditi na dokazivanju da u Bijelom Polju može živjeti jedna porodica od trešnje. Jedna porodica od jagode, jedna porodica od oraha, jedna porodica od vinograda i živjeti jedna porodica od druge poljoprivrede. Takvih porodica može biti stotine, da ne kažem hiljade.