Galerije Izlazak.com Vaš vodič kroz dešavanja u Beogradu. Izlasci, kulturna dešavanja, muzički događaji, knjige, stripovi, festivali.Vodič za zabavu informiše o restoranima, barovima, događajima, clubbingu i kulturi...Sve na jednom mestu https://izlazak.com/adresar/galerije/day 2024-04-27T09:57:43+00:00 Joomla! - Open Source Content Management Izložba Zdravko Jokimović - Omaž Bori Ilijovskom 2024-02-02T18:17:01+00:00 2024-02-02T18:17:01+00:00 https://izlazak.com/adresar/galerije/event/14538 Title: Izložba Zdravko Jokimović - Omaž Bori Ilijovskom<br />Venue: Zepter / Beograd<br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 8. februar 2024</span> - <span class="jem_date-1">ned, 5. maj 2024</span><br />Opis: <p>Na izložbi će biti izložene skulpture od različitih materijala – metala, gume, alubonda, aluminijuma, grafita, bakra, kože i drveta – koje datiraju od 2020.godine do danas.</p> <p>Izložba će biti otvorena za javnost do 5. maja 2024. u Muzeju Zepter, Knez Mihailova 42, od utorka do petka od 12 do 20 časova, i subotom i nedeljom od 10 do 20 časova. </p> <p>Zdravko Joksimović je jedan od eminetnih savremenih vajara, profesor na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu čije se skulpture nalaze u brojnim javnim i privatnim kolekcijama, kao i u javnom prostoru u zemlji i inostranstvu. Učestvovao je na više međunarodnih simpozijuma i dobitnik je više nagrada iz oblasti likovne umetnosti.</p> Title: Izložba Zdravko Jokimović - Omaž Bori Ilijovskom<br />Venue: Zepter / Beograd<br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 8. februar 2024</span> - <span class="jem_date-1">ned, 5. maj 2024</span><br />Opis: <p>Na izložbi će biti izložene skulpture od različitih materijala – metala, gume, alubonda, aluminijuma, grafita, bakra, kože i drveta – koje datiraju od 2020.godine do danas.</p> <p>Izložba će biti otvorena za javnost do 5. maja 2024. u Muzeju Zepter, Knez Mihailova 42, od utorka do petka od 12 do 20 časova, i subotom i nedeljom od 10 do 20 časova. </p> <p>Zdravko Joksimović je jedan od eminetnih savremenih vajara, profesor na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu čije se skulpture nalaze u brojnim javnim i privatnim kolekcijama, kao i u javnom prostoru u zemlji i inostranstvu. Učestvovao je na više međunarodnih simpozijuma i dobitnik je više nagrada iz oblasti likovne umetnosti.</p> Dots Galerija - Goranka Matić i Hajsbert Hanekrot 2024-02-14T17:47:51+00:00 2024-02-14T17:47:51+00:00 https://izlazak.com/adresar/galerije/event/14559 Title: Dots Galerija - Goranka Matić i Hajsbert Hanekrot<br />Venue: / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 29. februar 2024</span> - <span class="jem_date-1">sub, 27. april 2024</span><br />Opis: <p>Holandski fotograf, Hajsbert Hanekrot je, krajem šezdesetih i tokom sedamdesetih godina, bio sa svojom kamerom skoro svuda gde je u tom trenutku u svetu rok muzike trebalo biti, i to ne samo u Holandiji, gde je u prvom muzičkom magazinu „Oor“ započeo svoju karijeru. Kroz njegov objektiv ostali su zabeleženi brojni koncerti i zvezde, od Abbe do Frenka Zape, odnosno neke od najznačajnijih imena internacionalne rok scene sedamdesetih godina. <br /> <br />Jedna od naših najpoznatijih fotografkinja, Goranka Matić je objavljivala svoje fotografije u gotovo svim novinama i časopisima bivše Jugoslavije (Duga, Politika, Omladinske novine, Beorama, Ritam, Liberation, Polet, (New)Moment, Delo,…) Tokom osamdesetih godina, njen najznačajniji rad je bio baš u oblasti rok fotografije, naročito u okviru scene Novog talasa. Ona je takođe autor nekih od kultnih omota ploča vodećih muzičara tog perioda (ldoli, U škripcu, Bajaga i instruktori, Đorđe Balašević i dr).<br /> <br />Kustoskinje izložbe su Mirjana Dušić i Ljuba Jovićević, autorka teksta u katalogu je Snežana Golubović, dok je za dizajn izložbe i kataloga zadužena Isidora M. Nikolić.<br /> <br />Izložba će biti otvorena za posetioce do 27. aprila 2024. godine.</p> <p>foto Goranka Matić</p> Title: Dots Galerija - Goranka Matić i Hajsbert Hanekrot<br />Venue: / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 29. februar 2024</span> - <span class="jem_date-1">sub, 27. april 2024</span><br />Opis: <p>Holandski fotograf, Hajsbert Hanekrot je, krajem šezdesetih i tokom sedamdesetih godina, bio sa svojom kamerom skoro svuda gde je u tom trenutku u svetu rok muzike trebalo biti, i to ne samo u Holandiji, gde je u prvom muzičkom magazinu „Oor“ započeo svoju karijeru. Kroz njegov objektiv ostali su zabeleženi brojni koncerti i zvezde, od Abbe do Frenka Zape, odnosno neke od najznačajnijih imena internacionalne rok scene sedamdesetih godina. <br /> <br />Jedna od naših najpoznatijih fotografkinja, Goranka Matić je objavljivala svoje fotografije u gotovo svim novinama i časopisima bivše Jugoslavije (Duga, Politika, Omladinske novine, Beorama, Ritam, Liberation, Polet, (New)Moment, Delo,…) Tokom osamdesetih godina, njen najznačajniji rad je bio baš u oblasti rok fotografije, naročito u okviru scene Novog talasa. Ona je takođe autor nekih od kultnih omota ploča vodećih muzičara tog perioda (ldoli, U škripcu, Bajaga i instruktori, Đorđe Balašević i dr).<br /> <br />Kustoskinje izložbe su Mirjana Dušić i Ljuba Jovićević, autorka teksta u katalogu je Snežana Golubović, dok je za dizajn izložbe i kataloga zadužena Isidora M. Nikolić.<br /> <br />Izložba će biti otvorena za posetioce do 27. aprila 2024. godine.</p> <p>foto Goranka Matić</p> Podrži crtaće! Počinje mesec domaće animacije 2024-04-15T17:15:31+00:00 2024-04-15T17:15:31+00:00 https://izlazak.com/adresar/galerije/event/14648 Title: Podrži crtaće! Počinje mesec domaće animacije<br />Venue: / <br />Category: Film<br />Date: <span class="jem_date-1">pon, 15. april 2024</span> - <span class="jem_date-1">sre, 15. maj 2024</span><br />Opis: <p>Projekti u fokusu prošli su procenu od strane tima stručnjaka, producenata i umetnika, a svaki od njih promišljeno i igrivo pristupa animaciji, koja je neretko jedan od ključnih faktora u oblikovanju dečijeg odnosa prema svetu. Pružanje podrške lokalnim autorima direktno utiče na stvaranje društva u kojem sadržaj za decu i porodicu ima poseban značaj.<br /> <br />Animond se obraća pojedincima, organizacijama i kompanijama. Investicije, počev od 500 dinara naviše, mogu se priložiti posećivanjem veb stranice pojedinačnih projekata, a organizatori i autori su pripremili i niz uzbudljivih nagradnih paketa.<br /> <br />Crtani filmovi kojima je potrebna podrška:<br /> <br />1. Ja sam Akiko, autora Damira Romanova – Zasnovan na nagrađenom romanu Stefana Tićmija, ovaj kratak film predstavlja nam neobičnu devojčicu čija mašta je često dovodi u nevolje u školi.<br /> <br />2. Dete u meni, autorke Anđele Joković – Autorkino lično viđenje sveta odraslih koji zaboravljaju kako je to biti dete i radovati se čudima u svakodnevnom: na primer, barici u sred kišnog dana!<br /> <br />3. Lebdenje, projekat Jelene Milunović – Svet mlade devojke se ruši kada sazna za borbu svog oca sa iscrpljujućom mentalnom bolešću.<br /> <br />4. Ruben i papagaj, autora Stevana Mitrovića – Usamljen i mrzovoljan koncertni dirigent u penziji beži u prirodu, ali ga tamo prati saputnik koji buku grada prenosi na čitavu šumu.<br /> <br />Animond vas poziva da učestvujete u nostalgičnoj šetnji do crtaća koji su obeležili vaše detinjstvo!<br /> <br />Podelite ih na društvenim mrežama, pišite zašto su vam važni i kako su vas oblikovali i označite objavu heštegom #mesecdomaćeanimacije i/ili #podržicrtaće.<br /> <br />O Animondu - Animond je veza između animiranih projekata i investitora. Njihov portfolio obuhvata priče o nagradama i uspesima na međunarodnim festivalima, te raznovrsne aktivne projekte sa detaljnim informacijama o svakom: uključuju produkcijski tim, sinopsise i budžetske zahteve. U pitanju su pažljivo odabrani narativni filmovi koji su već ostvarili značajne finansijske prekretnice, a Animond predvodi poslednje faze njihovog razvoja.  Sa čvrstom posvećenošću oživljavanju animiranih filmova, nastoji da neguje uspešan ekosistem za kreiranje crtaća koji pomeraju granice. A sama animacija svakako ne poznaje granice – ona je univerzalni jezik čovečanstva.<br /> <br />Za više informacija i donacije posetite <a href="http://www.animond.co" target="_blank" rel="noopener noreferrer">www.animond.co</a><br /> <br />Foto: Animond Promo<br /> </p> Title: Podrži crtaće! Počinje mesec domaće animacije<br />Venue: / <br />Category: Film<br />Date: <span class="jem_date-1">pon, 15. april 2024</span> - <span class="jem_date-1">sre, 15. maj 2024</span><br />Opis: <p>Projekti u fokusu prošli su procenu od strane tima stručnjaka, producenata i umetnika, a svaki od njih promišljeno i igrivo pristupa animaciji, koja je neretko jedan od ključnih faktora u oblikovanju dečijeg odnosa prema svetu. Pružanje podrške lokalnim autorima direktno utiče na stvaranje društva u kojem sadržaj za decu i porodicu ima poseban značaj.<br /> <br />Animond se obraća pojedincima, organizacijama i kompanijama. Investicije, počev od 500 dinara naviše, mogu se priložiti posećivanjem veb stranice pojedinačnih projekata, a organizatori i autori su pripremili i niz uzbudljivih nagradnih paketa.<br /> <br />Crtani filmovi kojima je potrebna podrška:<br /> <br />1. Ja sam Akiko, autora Damira Romanova – Zasnovan na nagrađenom romanu Stefana Tićmija, ovaj kratak film predstavlja nam neobičnu devojčicu čija mašta je često dovodi u nevolje u školi.<br /> <br />2. Dete u meni, autorke Anđele Joković – Autorkino lično viđenje sveta odraslih koji zaboravljaju kako je to biti dete i radovati se čudima u svakodnevnom: na primer, barici u sred kišnog dana!<br /> <br />3. Lebdenje, projekat Jelene Milunović – Svet mlade devojke se ruši kada sazna za borbu svog oca sa iscrpljujućom mentalnom bolešću.<br /> <br />4. Ruben i papagaj, autora Stevana Mitrovića – Usamljen i mrzovoljan koncertni dirigent u penziji beži u prirodu, ali ga tamo prati saputnik koji buku grada prenosi na čitavu šumu.<br /> <br />Animond vas poziva da učestvujete u nostalgičnoj šetnji do crtaća koji su obeležili vaše detinjstvo!<br /> <br />Podelite ih na društvenim mrežama, pišite zašto su vam važni i kako su vas oblikovali i označite objavu heštegom #mesecdomaćeanimacije i/ili #podržicrtaće.<br /> <br />O Animondu - Animond je veza između animiranih projekata i investitora. Njihov portfolio obuhvata priče o nagradama i uspesima na međunarodnim festivalima, te raznovrsne aktivne projekte sa detaljnim informacijama o svakom: uključuju produkcijski tim, sinopsise i budžetske zahteve. U pitanju su pažljivo odabrani narativni filmovi koji su već ostvarili značajne finansijske prekretnice, a Animond predvodi poslednje faze njihovog razvoja.  Sa čvrstom posvećenošću oživljavanju animiranih filmova, nastoji da neguje uspešan ekosistem za kreiranje crtaća koji pomeraju granice. A sama animacija svakako ne poznaje granice – ona je univerzalni jezik čovečanstva.<br /> <br />Za više informacija i donacije posetite <a href="http://www.animond.co" target="_blank" rel="noopener noreferrer">www.animond.co</a><br /> <br />Foto: Animond Promo<br /> </p> KCB - Izložba „Uputstvo za upotrebu“ Nikole Markovića 2024-04-03T16:30:07+00:00 2024-04-03T16:30:07+00:00 https://izlazak.com/adresar/galerije/event/14627 Title: KCB - Izložba „Uputstvo za upotrebu“ Nikole Markovića<br />Venue: Kulturni centar Beograda (KCB) / Beograd<br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 18. april 2024</span> - <span class="jem_date-1">sub, 18. maj 2024</span><br />Opis: <p>Izložba u Likovnoj galeriji Kulturnog centra Beograda se sastoji iz serije od dvadeset slika manjeg formata (50x50cm), rađenih u tehnici akrilik na platnu, prostorne instalacije u vidu velike pelene-ležaljke naslovljene „Radnička klasa na zasluženom odmoru“, i video rada pod nazivom „(Ne“)zvanična verzija“, koji je nastao na osnovu autentičnih izjava radnika. Integralni deo ovih slika predstavlja i prateći tekst. <br /> <br />Ciklus radova „Uputstvo za upotrebu“ u fokus stavlja pitanja iz domena (z)gaženog dostojanstva ─ kako ličnog (radničkog) tako i kolektivnog, pa i nacionalnog. Uranjajući u realnost „neoliberalizma“, u kom ljudi postaju šrafovi, Marković pokušava da taj proces učini reverzibilnim time što će, bar na reprezentacijskoj ravni, osvetljavajući okolnosti pod kojima je ova neprirodna rokada postala moguća, ponuditi uslove pod kojima bi šrafovi ponovo mogli postati istorijski subjekti, odnosno uspravni i dostojanstveni ljudi i građani. <br /> <br />Kao prilično usamljen primer bavljenja ovom temom, u zemlji gde kultura pamćenja u sebi po pravilu sadrži i element katastrofe zaborava i svest o tome kako snove o jednakosti, slobodi, solidarnosti, bratstvu ovde danas malo ko sanja ─ izložbu „Uputstvo za upotrebu“ umetnika Nikole Markovića možemo čitati, odnosno posmatrati, i kao svojevrstan apel i poziv na dostojanstvo.<br /> <br />Autor za vizuelno polazište uzima upravo najekstremniji primer – to što se  radnicima/cama preporučuje da nose pelene kako ne bi gubili dragoceno vreme čestim odlascima u toalet. „Krenuvši od uputstva za upotrebu pelena za odrasle, gde postoje varijante Dok osoba može da stoji i Kada osoba ne može više da stoji, reč osoba sam zamenio sa radnik/ca, pa je rezultat zamene: Dok radnik/ca može da stoji i Kada radnik/ca ne može više da stoji. Takođe postoje dve verzije, uputstvo u formi slike za muškarca i za žene. Na slikama (pretežno za žensku verziju uputstva) može se uočiti i kako dimenzije i oblik pelena ne odgovaraju anatomiji i godinama tela koje ih nosi. To stvara groteskni osećaj situacije, ali i ostavlja prostor za neka potencijalno drugačija tumačenja“, ističe Nikola Marković.<br /> <br />Drugi pravac u kome se projekat razvijao je pravljenje nove vrste brenda - radničkih pelena „Prol et”. Na samom pakovanju tog novog brenda, tekst radničke pelene je pored srpske (ćirilično - latinične) verzije, ispisan i na jezicima onih zemalja iz kojih uglavnom dolaze, već pomenute, „strane investicije” (kineski, korejski, italijanski, turski, nemački, ruski, engleski, itd.).<br /> <br />Nikola Marković (1976) je Fakultet likovnih umetnosti završio u Beogradu, u klasi prof. Čedomira Vasića. Doktorirao je na istom fakultetu, pod  mentorstvom profesora Milete Prodanovića (komentor prof. Čedomir Vasić). Član je ULUS-a. U Srbiji samostalno izlagao u Somboru (2004), Nišu (2006, 2018 i 2023), Beogradu (2015, 2016 i 2020/21) i Novom Sadu (2021 i 2023). Učestvovao i na brojnim kolektivnim izložbama u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Čačku..., kao i u sazivu nekoliko likovnih kolonija u zemlji (Sićevo, Classic, Niš art fondacija...) i inostrantvu (Austrija, Slovenija). Od 2007. godine sarađuje sa galerijom „Suppancontemporary“ iz Beča, preko koje je samostalno i grupno izlagao u Austriji, Nemačkoj, Italiji, uključujući i učešće na brojnim  sajmovima umetnosti. Dobitnik je nagrade na Bijenalu umetnosti u Utacu u Japanu (Utazu Art Awards Biennale 2020), kao i glavne nagrade na Niškom salonu „2/12“ (2020). Od 2018. godine radi na Fakultetu umetnosti u Nišu, u zvanju vanredni profesor.</p> <p>Foto Nikola Markovic</p> Title: KCB - Izložba „Uputstvo za upotrebu“ Nikole Markovića<br />Venue: Kulturni centar Beograda (KCB) / Beograd<br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 18. april 2024</span> - <span class="jem_date-1">sub, 18. maj 2024</span><br />Opis: <p>Izložba u Likovnoj galeriji Kulturnog centra Beograda se sastoji iz serije od dvadeset slika manjeg formata (50x50cm), rađenih u tehnici akrilik na platnu, prostorne instalacije u vidu velike pelene-ležaljke naslovljene „Radnička klasa na zasluženom odmoru“, i video rada pod nazivom „(Ne“)zvanična verzija“, koji je nastao na osnovu autentičnih izjava radnika. Integralni deo ovih slika predstavlja i prateći tekst. <br /> <br />Ciklus radova „Uputstvo za upotrebu“ u fokus stavlja pitanja iz domena (z)gaženog dostojanstva ─ kako ličnog (radničkog) tako i kolektivnog, pa i nacionalnog. Uranjajući u realnost „neoliberalizma“, u kom ljudi postaju šrafovi, Marković pokušava da taj proces učini reverzibilnim time što će, bar na reprezentacijskoj ravni, osvetljavajući okolnosti pod kojima je ova neprirodna rokada postala moguća, ponuditi uslove pod kojima bi šrafovi ponovo mogli postati istorijski subjekti, odnosno uspravni i dostojanstveni ljudi i građani. <br /> <br />Kao prilično usamljen primer bavljenja ovom temom, u zemlji gde kultura pamćenja u sebi po pravilu sadrži i element katastrofe zaborava i svest o tome kako snove o jednakosti, slobodi, solidarnosti, bratstvu ovde danas malo ko sanja ─ izložbu „Uputstvo za upotrebu“ umetnika Nikole Markovića možemo čitati, odnosno posmatrati, i kao svojevrstan apel i poziv na dostojanstvo.<br /> <br />Autor za vizuelno polazište uzima upravo najekstremniji primer – to što se  radnicima/cama preporučuje da nose pelene kako ne bi gubili dragoceno vreme čestim odlascima u toalet. „Krenuvši od uputstva za upotrebu pelena za odrasle, gde postoje varijante Dok osoba može da stoji i Kada osoba ne može više da stoji, reč osoba sam zamenio sa radnik/ca, pa je rezultat zamene: Dok radnik/ca može da stoji i Kada radnik/ca ne može više da stoji. Takođe postoje dve verzije, uputstvo u formi slike za muškarca i za žene. Na slikama (pretežno za žensku verziju uputstva) može se uočiti i kako dimenzije i oblik pelena ne odgovaraju anatomiji i godinama tela koje ih nosi. To stvara groteskni osećaj situacije, ali i ostavlja prostor za neka potencijalno drugačija tumačenja“, ističe Nikola Marković.<br /> <br />Drugi pravac u kome se projekat razvijao je pravljenje nove vrste brenda - radničkih pelena „Prol et”. Na samom pakovanju tog novog brenda, tekst radničke pelene je pored srpske (ćirilično - latinične) verzije, ispisan i na jezicima onih zemalja iz kojih uglavnom dolaze, već pomenute, „strane investicije” (kineski, korejski, italijanski, turski, nemački, ruski, engleski, itd.).<br /> <br />Nikola Marković (1976) je Fakultet likovnih umetnosti završio u Beogradu, u klasi prof. Čedomira Vasića. Doktorirao je na istom fakultetu, pod  mentorstvom profesora Milete Prodanovića (komentor prof. Čedomir Vasić). Član je ULUS-a. U Srbiji samostalno izlagao u Somboru (2004), Nišu (2006, 2018 i 2023), Beogradu (2015, 2016 i 2020/21) i Novom Sadu (2021 i 2023). Učestvovao i na brojnim kolektivnim izložbama u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Čačku..., kao i u sazivu nekoliko likovnih kolonija u zemlji (Sićevo, Classic, Niš art fondacija...) i inostrantvu (Austrija, Slovenija). Od 2007. godine sarađuje sa galerijom „Suppancontemporary“ iz Beča, preko koje je samostalno i grupno izlagao u Austriji, Nemačkoj, Italiji, uključujući i učešće na brojnim  sajmovima umetnosti. Dobitnik je nagrade na Bijenalu umetnosti u Utacu u Japanu (Utazu Art Awards Biennale 2020), kao i glavne nagrade na Niškom salonu „2/12“ (2020). Od 2018. godine radi na Fakultetu umetnosti u Nišu, u zvanju vanredni profesor.</p> <p>Foto Nikola Markovic</p> Izložba "Still Birth" Kjare Ernandes 2024-04-23T15:53:12+00:00 2024-04-23T15:53:12+00:00 https://izlazak.com/adresar/galerije/event/14676 Title: Izložba "Still Birth" Kjare Ernandes <br />Venue: Italijanski institut za kulturu / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">sre, 24. april 2024</span> - <span class="jem_date-1">pet, 10. maj 2024</span><br />Opis: <p>Grozničavu nemoć oca. Mahnitost lekara, sveštenika racionalističkog kulta u potrazi za nekim malim laičkim čudom. I olakšanje pri tom prvom udahu. Ali zanemarili bi glavno biće, novorođenče. Kao da nezrela emotivna sfera te devojčice, nju štiti od varijacija još uvek nepoznatog sveta. I primorava je da pet beskrajno dugih minuta čeka na pragu. „Still Birth“ nije samo knjiga, već i rezultat vizuelnog utiskivanja, limba koji se urezao u podsvest jedne devojčice koja je odlučila da sačeka negde drugde, pre nego što se izbori za sopstveno pravo na postojanje. Ove stranice nastoje da rekonstruišu unikum jedne tridesetogodišnje žene koja se ne seća te devojčice, ali oseća zemaljsku energiju koja teče u njoj.<br /><br />Izložba će biti otvorena u sredu, 24. aprila u 19.00 časova i može se posetiti do 10. maja 2024, od ponedeljka do četvrtka od 10.00 do 18.00 i petkom od 10.00 do 15.00 časova. Otvaranju izložbe prethodiće u 18.00 časova susret na engleskom jeziku sa kustosom Frančeskom Rombaldijem koji će predstaviti izdavačku kuću „Yogurt Editions“. Prezentacija i izložba organizuju se u saradnji sa festivalom „Grenze Arsenali Fotografici“.<br /><br />Pored toga, obaveštavamo da će u okviru Festivala u subotu, 27. aprila od 12.00 do 17.00 sati i u nedelju, 28. aprila od 12.00 do 16.00 sati u Koska Baru (Dorćol Platz) biti održan bazar foto-knjiga na kojem će učestvovati i italijanski izdavač „Yogurt Editions“.<br /><br />Kjara Ernandes (Rim, 1989) je vizuelna umetnica koja živi u Rimu. Nakon gimnazije, pohađa Rimsku školu fotografije i školu „Officine Fotografiche“. Počinje da radi kao scenski fotograf u oblasti savremenog pozorišta i scenskih umetnosti. Između 2018. i 2021. stvara i realizuje „Still Birth“, autobiografsko istraživanje u kojem izučava i obrađuje različite lične teme vezane za njeno rođenje, istraživanje koje čini temelj njenog umetničkog istraživanja i struktuira ga. Ovaj rad je postao knjiga, objavljena 2021. godine u izdanju izdavačke kuće „Yogurt Editions“, koje je priredio Frančesko Rombaldi. Godine 2022. dobija nagradu „Giovane Fotografia Italiana“, izloživši „Still Birth“ u okviru festivala „Fotografia Europea“ u Ređo Emiliji. Pozvana je da izlaže na festivalu „Athens Photofestival 2022“ i ulazi u finale festivala „Circulation(s) ’22“. Godine 2023. pozvana je u Italijanski institut za kulturu u Stokholmu, u okviru izložbe „Eyes on tomorrow“, koju je organizovala i priredila „Giovane Fotografia Italiana“. Poslednjih godina autorka je obogatila svoj istraživački rad učešćem u raznim umetničkim rezidencijama, zahvaljujući kojima je imala priliku da radi sa novim medijima i da koristi multidisciplinarni vizuelni jezik.<br /><br />Projekat „Yogurt“, nastao 2015. godine kao onlajn časopis posvećen vizuelnim umetnostima, odlikuje neprestano istraživanje pokreta, polja ispitivanja, estetskih i narativnih tendencija i graničnih teritorija savremene fotografije. „Yogurt“ se razvija kroz onlajn časopis, biblioteku, prostor „Paper Room“, specijalizovan za foto-knjige, izdavačku kuću i kreativnu agenciju. „Yogurt“ organizuje i festival „Charta“ posvećen foto-knjigama.<br /><br />„Grenze Arsenali Fotografici“ je međunarodni festival fotografije u Veroni, na čijem su čelu Frančeska Mara i Simone Aconi. Reč je o opservatoriji o jezicima i žanrovima savremene fotografije. Godišnji kalendar festivala, koji je stigao do sedmog izdanja, obuhvata susrete, radionice i razgovore koji se održavaju u celoj četvrti Veroneta. Izdanje iz 2024. godine posvećeno je temi „Odricanje“.</p> Title: Izložba "Still Birth" Kjare Ernandes <br />Venue: Italijanski institut za kulturu / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">sre, 24. april 2024</span> - <span class="jem_date-1">pet, 10. maj 2024</span><br />Opis: <p>Grozničavu nemoć oca. Mahnitost lekara, sveštenika racionalističkog kulta u potrazi za nekim malim laičkim čudom. I olakšanje pri tom prvom udahu. Ali zanemarili bi glavno biće, novorođenče. Kao da nezrela emotivna sfera te devojčice, nju štiti od varijacija još uvek nepoznatog sveta. I primorava je da pet beskrajno dugih minuta čeka na pragu. „Still Birth“ nije samo knjiga, već i rezultat vizuelnog utiskivanja, limba koji se urezao u podsvest jedne devojčice koja je odlučila da sačeka negde drugde, pre nego što se izbori za sopstveno pravo na postojanje. Ove stranice nastoje da rekonstruišu unikum jedne tridesetogodišnje žene koja se ne seća te devojčice, ali oseća zemaljsku energiju koja teče u njoj.<br /><br />Izložba će biti otvorena u sredu, 24. aprila u 19.00 časova i može se posetiti do 10. maja 2024, od ponedeljka do četvrtka od 10.00 do 18.00 i petkom od 10.00 do 15.00 časova. Otvaranju izložbe prethodiće u 18.00 časova susret na engleskom jeziku sa kustosom Frančeskom Rombaldijem koji će predstaviti izdavačku kuću „Yogurt Editions“. Prezentacija i izložba organizuju se u saradnji sa festivalom „Grenze Arsenali Fotografici“.<br /><br />Pored toga, obaveštavamo da će u okviru Festivala u subotu, 27. aprila od 12.00 do 17.00 sati i u nedelju, 28. aprila od 12.00 do 16.00 sati u Koska Baru (Dorćol Platz) biti održan bazar foto-knjiga na kojem će učestvovati i italijanski izdavač „Yogurt Editions“.<br /><br />Kjara Ernandes (Rim, 1989) je vizuelna umetnica koja živi u Rimu. Nakon gimnazije, pohađa Rimsku školu fotografije i školu „Officine Fotografiche“. Počinje da radi kao scenski fotograf u oblasti savremenog pozorišta i scenskih umetnosti. Između 2018. i 2021. stvara i realizuje „Still Birth“, autobiografsko istraživanje u kojem izučava i obrađuje različite lične teme vezane za njeno rođenje, istraživanje koje čini temelj njenog umetničkog istraživanja i struktuira ga. Ovaj rad je postao knjiga, objavljena 2021. godine u izdanju izdavačke kuće „Yogurt Editions“, koje je priredio Frančesko Rombaldi. Godine 2022. dobija nagradu „Giovane Fotografia Italiana“, izloživši „Still Birth“ u okviru festivala „Fotografia Europea“ u Ređo Emiliji. Pozvana je da izlaže na festivalu „Athens Photofestival 2022“ i ulazi u finale festivala „Circulation(s) ’22“. Godine 2023. pozvana je u Italijanski institut za kulturu u Stokholmu, u okviru izložbe „Eyes on tomorrow“, koju je organizovala i priredila „Giovane Fotografia Italiana“. Poslednjih godina autorka je obogatila svoj istraživački rad učešćem u raznim umetničkim rezidencijama, zahvaljujući kojima je imala priliku da radi sa novim medijima i da koristi multidisciplinarni vizuelni jezik.<br /><br />Projekat „Yogurt“, nastao 2015. godine kao onlajn časopis posvećen vizuelnim umetnostima, odlikuje neprestano istraživanje pokreta, polja ispitivanja, estetskih i narativnih tendencija i graničnih teritorija savremene fotografije. „Yogurt“ se razvija kroz onlajn časopis, biblioteku, prostor „Paper Room“, specijalizovan za foto-knjige, izdavačku kuću i kreativnu agenciju. „Yogurt“ organizuje i festival „Charta“ posvećen foto-knjigama.<br /><br />„Grenze Arsenali Fotografici“ je međunarodni festival fotografije u Veroni, na čijem su čelu Frančeska Mara i Simone Aconi. Reč je o opservatoriji o jezicima i žanrovima savremene fotografije. Godišnji kalendar festivala, koji je stigao do sedmog izdanja, obuhvata susrete, radionice i razgovore koji se održavaju u celoj četvrti Veroneta. Izdanje iz 2024. godine posvećeno je temi „Odricanje“.</p> AUSTRIJSKI FILMSKI FESTIVAL 2024-04-03T16:09:37+00:00 2024-04-03T16:09:37+00:00 https://izlazak.com/adresar/galerije/event/14626 Title: AUSTRIJSKI FILMSKI FESTIVAL<br />Venue: / <br />Category: Film<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 25. april 2024</span> - <span class="jem_date-1">ned, 28. april 2024</span><br />Opis: <p>Amadeus Faltajner, direktor Austrijskog kulturnog foruma u Beogradu, povodom predstojećeg izdanja festivala je izjavio: “Austrijski filmski festival postao je godišnji vrhunac našeg bogatog kulturnog programa. Ove godine u selekciji imamo mnogo novih uzbudljivih ostvarenja. Posebno sam zadovoljan što filmom „Rikerl“ srpskoj publici možemo da pružimo impresivan uvid u bečku andergraund kulturnu scenu i što možemo da poželimo dobrodošlicu Vudu Jurgensu, zvezdanom gostu koji podjednako blista u nekoliko umetničkih žanrova (muzika i film). Nadam se da ćete svi uživati istražujući mnoge aspekte austrijskog filma!”</p> <p>Selektor ovogodišnjeg izdanja Austrijskog filmskog festivala je reditelj, scenarista i filmski kritičar Saša Radojević. Festival se održava u Beogradu, Novom Sadu i Nišu.</p> <p>Selektor Saša Radojević je o svom izboru rekao: „Festival austrijskog filma ove godine bioskopskim gledaocima nudi nekoliko smernica koje suštinski određuju tu kinematografiju. Filmovi „Rimini“ i „Sparta“ Ulriha Zajdla, reditelja proslavljenog minimalističkim dokudramama, deo su jedinstvene celine koju nose socijalno degradirane persone, dva brata spremna da se predstavljaju kao snažne osobe krijući tako svoju unutrašnju tamu. Naličje sveta izobilja kroz mentalni inženjering i atmosferu dostojnu negativne utopije, dočarala je Džesika Hausner u „Clubu Zero“, filmu o totalitarizmu koji se lako izrodi iz diktata zdravlja i lepote. U filmu „Porodična  večera“, reditelj Peter Hengl, na fonu žanra radikalnog psiho trilera koji nije za svačiji ukus, takođe se bavi slamanjem volje osobe koja ne može da se podvrgne rigoroznoj dijeti. O manipulacijama vezanim za aktuelne neokolonijalne strategije, koje ovdašnji gledaoci lako mogu da prepoznaju kao deo ličnog iskustva, na upečatljiv način se svedoči u filmu „Evropa“ Sudabe Mortezaj, dok se u filmu „Rickerl“ Adrijana Gojgingera, kroz gorkoslatki prikaz margine, daje tračak nade da je i u surovim društvenim okolnostima moguće sačuvati integritet. Ovogodišnji uvid u austrijsku kinematografiju nudi svakom gledaocu naličje evropske perspektive, s ciljem da se sa njom suoči i u zavisnosti od lične moći pronađe pravo rešenje za sebe.</p> <p>U filmu “Nula kalorija” (Club Zero) gospođica Novak (Mia Vasikovska) predaje predmet „Svesna ishrana“ u elitnoj školi. Odeljenje je potpuno začarano harizmom nastavnice – ko ne bi želeo da smanji masnoću u telu, da bude u formi i da istovremeno spase svet? Ali, postepeno gospođica Novak uvlači svoje učenike u apsurdan i opasan kult iz kojeg ne mogu ili ne žele da pobegnu. Zajedno idu u propast, pevajući i umirući od gladi.<br />Ostvarenje „Rikerl“ prati idealistu Eriha „Rikerla“ Bohačeka koji sastavlja kraj s krajem kao ulični muzičar u Beču. Sanja da svojim melanholičnim, duhovitim pesmama napravi veliki iskorak, ali se uvek sam sebi ispreči na tom putu. Istovremeno, on se trudi da svom osmogodišnjem sinu, koji je sa njim svakog drugog vikenda, bude otac pun ljubavi. Reditelj Adrijan Gojginger inspiraciju je našao u austropopu, ali i u životnoj priči glavnog glumca, muzičara Vudua Jurgensa, počasnog gosta festivala.</p> <p>U filmu „Europa” mlada ambiciozna menadžerka Beate je u profesionalnoj misiji za multinacionalnu korporaciju pod nazivom EUROPA na Balkanu, naizgled da promoviše filantropiju i investicije u nerazvijenim regionima. Njeno putovanje je vodi u udaljenu dolinu u Albaniji, gde pokušava da otkupi zemlju od nekoliko preostalih meštana zbog prvobitno nejasnog plana. Ona dolazi u sukob sa Džetnorom, tvrdoglavim i duboko duhovnim farmerom i pčelarom koji odbija da se odrekne zemlje svojih predaka.</p> <p>Radnja filma „Porodična večera“ prati junakinju Simi koja, kada stigne u seosku vikendicu svoje ujne Klaudije, čuvene nutricionistkinje, nije baš najsrdačnije dočekana. Tinejdžerka sa viškom kilograma nadala se da će izgubiti nekoliko kilograma tokom uskršnjih praznika, uz ujninu stručnu pomoć. Ali dobijanje takve vrste pomoći podrazumeva pakt odricanja i odanosti iz koga se ne može pobeći. Peter Hengl pušta svoj debitantski horor film “Porodična večera” da se krčka na laganoj vatri pre nego što posluži zaista jeziv banket.</p> <p>Glavni junak filma „Rimini“ je Riči Bravo, nekada uspešna pop zvezda, koja juri za izbledelom slavom u snegom prekrivenom Riminiju, zarobljen između konstantnog pijanstva i koncerata za autobuse pune turista. Svet mu se urušava kada mu odrasla ćerka upadne u život i traži novac koga nema. Njegova patnja je i stvarna i lažna kao i njegova ljubav, a njegovo pevanje je usamljeni monolog gubitnika. </p> <p>Ostvarenje „Sparta“ prati protagonistu Evalda koji se doselio u Rumuniju pre nekoliko godina. Sada u svojim 40-im, traži novi početak. Napustivši devojku, seli se u unutrašnjost. Sa malim dečacima iz sela pretvara propadajuću školu u tvrđavu. Deca uživaju u novom, bezbrižnom postojanju. Nepoverenje seljana ubrzo se budi, a Evald je primoran da se suoči sa istinom koju je dugo skrivao. Sparta je, pored Riminija, drugi deo diptiha Ulriha Zajdla o nemogućnosti bega od prošlosti i o bolu pronalaženja sebe.</p> <p>Sponzori festivala su A1 i Lesnina S, a partneri Kulturni centar Beograda, Cineplexx, Niški kulturni centar, MEDIA Desk Srbija i Green Art Incubator.</p> <p>Foto: kadrovi iz filmova.</p> Title: AUSTRIJSKI FILMSKI FESTIVAL<br />Venue: / <br />Category: Film<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 25. april 2024</span> - <span class="jem_date-1">ned, 28. april 2024</span><br />Opis: <p>Amadeus Faltajner, direktor Austrijskog kulturnog foruma u Beogradu, povodom predstojećeg izdanja festivala je izjavio: “Austrijski filmski festival postao je godišnji vrhunac našeg bogatog kulturnog programa. Ove godine u selekciji imamo mnogo novih uzbudljivih ostvarenja. Posebno sam zadovoljan što filmom „Rikerl“ srpskoj publici možemo da pružimo impresivan uvid u bečku andergraund kulturnu scenu i što možemo da poželimo dobrodošlicu Vudu Jurgensu, zvezdanom gostu koji podjednako blista u nekoliko umetničkih žanrova (muzika i film). Nadam se da ćete svi uživati istražujući mnoge aspekte austrijskog filma!”</p> <p>Selektor ovogodišnjeg izdanja Austrijskog filmskog festivala je reditelj, scenarista i filmski kritičar Saša Radojević. Festival se održava u Beogradu, Novom Sadu i Nišu.</p> <p>Selektor Saša Radojević je o svom izboru rekao: „Festival austrijskog filma ove godine bioskopskim gledaocima nudi nekoliko smernica koje suštinski određuju tu kinematografiju. Filmovi „Rimini“ i „Sparta“ Ulriha Zajdla, reditelja proslavljenog minimalističkim dokudramama, deo su jedinstvene celine koju nose socijalno degradirane persone, dva brata spremna da se predstavljaju kao snažne osobe krijući tako svoju unutrašnju tamu. Naličje sveta izobilja kroz mentalni inženjering i atmosferu dostojnu negativne utopije, dočarala je Džesika Hausner u „Clubu Zero“, filmu o totalitarizmu koji se lako izrodi iz diktata zdravlja i lepote. U filmu „Porodična  večera“, reditelj Peter Hengl, na fonu žanra radikalnog psiho trilera koji nije za svačiji ukus, takođe se bavi slamanjem volje osobe koja ne može da se podvrgne rigoroznoj dijeti. O manipulacijama vezanim za aktuelne neokolonijalne strategije, koje ovdašnji gledaoci lako mogu da prepoznaju kao deo ličnog iskustva, na upečatljiv način se svedoči u filmu „Evropa“ Sudabe Mortezaj, dok se u filmu „Rickerl“ Adrijana Gojgingera, kroz gorkoslatki prikaz margine, daje tračak nade da je i u surovim društvenim okolnostima moguće sačuvati integritet. Ovogodišnji uvid u austrijsku kinematografiju nudi svakom gledaocu naličje evropske perspektive, s ciljem da se sa njom suoči i u zavisnosti od lične moći pronađe pravo rešenje za sebe.</p> <p>U filmu “Nula kalorija” (Club Zero) gospođica Novak (Mia Vasikovska) predaje predmet „Svesna ishrana“ u elitnoj školi. Odeljenje je potpuno začarano harizmom nastavnice – ko ne bi želeo da smanji masnoću u telu, da bude u formi i da istovremeno spase svet? Ali, postepeno gospođica Novak uvlači svoje učenike u apsurdan i opasan kult iz kojeg ne mogu ili ne žele da pobegnu. Zajedno idu u propast, pevajući i umirući od gladi.<br />Ostvarenje „Rikerl“ prati idealistu Eriha „Rikerla“ Bohačeka koji sastavlja kraj s krajem kao ulični muzičar u Beču. Sanja da svojim melanholičnim, duhovitim pesmama napravi veliki iskorak, ali se uvek sam sebi ispreči na tom putu. Istovremeno, on se trudi da svom osmogodišnjem sinu, koji je sa njim svakog drugog vikenda, bude otac pun ljubavi. Reditelj Adrijan Gojginger inspiraciju je našao u austropopu, ali i u životnoj priči glavnog glumca, muzičara Vudua Jurgensa, počasnog gosta festivala.</p> <p>U filmu „Europa” mlada ambiciozna menadžerka Beate je u profesionalnoj misiji za multinacionalnu korporaciju pod nazivom EUROPA na Balkanu, naizgled da promoviše filantropiju i investicije u nerazvijenim regionima. Njeno putovanje je vodi u udaljenu dolinu u Albaniji, gde pokušava da otkupi zemlju od nekoliko preostalih meštana zbog prvobitno nejasnog plana. Ona dolazi u sukob sa Džetnorom, tvrdoglavim i duboko duhovnim farmerom i pčelarom koji odbija da se odrekne zemlje svojih predaka.</p> <p>Radnja filma „Porodična večera“ prati junakinju Simi koja, kada stigne u seosku vikendicu svoje ujne Klaudije, čuvene nutricionistkinje, nije baš najsrdačnije dočekana. Tinejdžerka sa viškom kilograma nadala se da će izgubiti nekoliko kilograma tokom uskršnjih praznika, uz ujninu stručnu pomoć. Ali dobijanje takve vrste pomoći podrazumeva pakt odricanja i odanosti iz koga se ne može pobeći. Peter Hengl pušta svoj debitantski horor film “Porodična večera” da se krčka na laganoj vatri pre nego što posluži zaista jeziv banket.</p> <p>Glavni junak filma „Rimini“ je Riči Bravo, nekada uspešna pop zvezda, koja juri za izbledelom slavom u snegom prekrivenom Riminiju, zarobljen između konstantnog pijanstva i koncerata za autobuse pune turista. Svet mu se urušava kada mu odrasla ćerka upadne u život i traži novac koga nema. Njegova patnja je i stvarna i lažna kao i njegova ljubav, a njegovo pevanje je usamljeni monolog gubitnika. </p> <p>Ostvarenje „Sparta“ prati protagonistu Evalda koji se doselio u Rumuniju pre nekoliko godina. Sada u svojim 40-im, traži novi početak. Napustivši devojku, seli se u unutrašnjost. Sa malim dečacima iz sela pretvara propadajuću školu u tvrđavu. Deca uživaju u novom, bezbrižnom postojanju. Nepoverenje seljana ubrzo se budi, a Evald je primoran da se suoči sa istinom koju je dugo skrivao. Sparta je, pored Riminija, drugi deo diptiha Ulriha Zajdla o nemogućnosti bega od prošlosti i o bolu pronalaženja sebe.</p> <p>Sponzori festivala su A1 i Lesnina S, a partneri Kulturni centar Beograda, Cineplexx, Niški kulturni centar, MEDIA Desk Srbija i Green Art Incubator.</p> <p>Foto: kadrovi iz filmova.</p> IZLOŽBA: MAGI – KAD KRENEM KA 2024-04-17T15:53:10+00:00 2024-04-17T15:53:10+00:00 https://izlazak.com/adresar/galerije/event/14652 Title: IZLOŽBA: MAGI – KAD KRENEM KA <br />Venue: Kalemegdan / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 25. april 2024</span> - <span class="jem_date-1">pet, 25. oktobar 2024</span><br />Opis: <p>Mnoge fotografije će prvi put biti ekskluzivno pred očima javnosti, dajući nam novi uvid u život i karijeru Margite Magi Stefanović, od perioda pre njenog ulaska u grupu Katarina II godine 1982, do poslednjeg albuma slavne Ekatarine Velike – “Neko nas posmatra” iz 1993. godine.</p> <p>Život i muzička karijera Margite Magi Stefanović (1959-2002), članice naše proslavljene grupe Katarina II – kasnije poznatije kao Ekatarina Velika – postaju sve značajniji sa protokom vremena. Kao prva žena koja je zauzela stalno, dugogodišnje mesto u postavi nekog sastava, inače u ovom slučaju veoma uticajnog na dalje tokove naše rok muzike, Magi je postala simbol potpuno drugačije uloge dama u rokenrolu u odnosu na onu dotadašnju, otvarajući nove mogućnosti za sve devojke koje su njime želele da se ozbiljno bave. Kao talentovana klavijaturistkinja, značajno je učestvovala u kreiranju jedinstvenih pesama EKV, danas možda i popularnijih nego u ono doba, zbog svoje visoke umetničke vrednosti, čak i kod najmlađe publike. Rad Margite Stefanović u međuvremenu je prihvaćen kao deo najvrednije kulturne zaostavštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.</p> <p>Ovog proleća obeležavamo tačno 40 godina otkad se pojavio album „Katarina II“ (ZKP RTLJ, 1984), izvanredno debitantsko ostvarenje istoimene grupe, na kome se Margita Magi Stefanović prvi put predstavila širokoj javnosti kao izvanredan muzičar i jedini put ikada bila vokal u pesmi „Kad krenem ka“. Da je među nama, ovog aprila napunila bi 65 godina. Dovoljno razloga da se njen značaj revalorizuje i Magi konačno neopozivo smesti među istaknute istorijske figure ovdašnje popularne kulture – što svi već dugo znamo da ona jeste. <br /><br />Ostaje u sećanju da je, tokom svog postojanja, grupa Ekatarina Velika objavila sedam studijskih albuma, kao i jedan uživo, snimila mnogobrojne izazovne video spotove i odsvirala mnoštvo koncerata, od kojih je upravo nezaboravan onaj niz rasprodatih uzastopnih nastupa 1989. u Domu omladine Beograda. Tokom čitave jedne briljantne decenije – u periodu od 1984. do 1994. – ova grupa kreativnih muzičara bila je simbol visokog artističkog i moralnog integriteta, što je bez ikakve sumnje imao snažan uticaj na mnogobrojne druge bendove, evo sve do savremenog doba. Magi je u svemu tome odigrala izuzetno važnu ulogu.</p> <p>Povodom 60 godina od početka rada Doma omladine Beograda, sećamo se dakle jedne od prvih i najvećih junakinja moderne rok scene, vesnice nove epohe – Margite Magi Stefanović. U njenu čast, upriličili smo izložbu fotografija na Platou ispred Umetničkog paviljona „Cvijeta Zuzorić“ na Kalemegdanu pod nazivom „MAGI – KAD KRENEM KA“. Autori izložbe su Zorica Kojić i Dragan Ambrozić, dizajn potpisuje Dobrila Stevanić, a autori fotografija koje će posetioci tokom trajanja izložbe moći da pogledaju su – Goranka Matić, Srđan Vejvoda, Goran Vejvoda i Aleksandar Kujučev.</p> <p>Na ovoj izložbi mogu se videti fotografije koje prikazuju jedinstvenu Margitu Magi Stefanović, počev od 1981, najpre kao lepu i darovitu studentkinju arhitekture, klasično obrazovanu pijanistkinju i devojku Srđana Vejvode, preko njenih rok početaka u sastavu Katarina II i konačno na vrhuncu njenog zvezdanog statusa, dosegnutog na jugoslovenskoj muzičkoj sceni sa popularnom grupom Ekatarina Velika. Osim hronološkog praćenja jedne velike karijere, ove fotografije razotkrivaju svu stvaralačku superiornost, ali i tragičnu sudbinu nezaboravne herojske ličnosti druge generacije „novog talasa“ u Beogradu.</p> <p>foto Goranka Matić<br /><br />www.domomladine.org</p> Title: IZLOŽBA: MAGI – KAD KRENEM KA <br />Venue: Kalemegdan / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 25. april 2024</span> - <span class="jem_date-1">pet, 25. oktobar 2024</span><br />Opis: <p>Mnoge fotografije će prvi put biti ekskluzivno pred očima javnosti, dajući nam novi uvid u život i karijeru Margite Magi Stefanović, od perioda pre njenog ulaska u grupu Katarina II godine 1982, do poslednjeg albuma slavne Ekatarine Velike – “Neko nas posmatra” iz 1993. godine.</p> <p>Život i muzička karijera Margite Magi Stefanović (1959-2002), članice naše proslavljene grupe Katarina II – kasnije poznatije kao Ekatarina Velika – postaju sve značajniji sa protokom vremena. Kao prva žena koja je zauzela stalno, dugogodišnje mesto u postavi nekog sastava, inače u ovom slučaju veoma uticajnog na dalje tokove naše rok muzike, Magi je postala simbol potpuno drugačije uloge dama u rokenrolu u odnosu na onu dotadašnju, otvarajući nove mogućnosti za sve devojke koje su njime želele da se ozbiljno bave. Kao talentovana klavijaturistkinja, značajno je učestvovala u kreiranju jedinstvenih pesama EKV, danas možda i popularnijih nego u ono doba, zbog svoje visoke umetničke vrednosti, čak i kod najmlađe publike. Rad Margite Stefanović u međuvremenu je prihvaćen kao deo najvrednije kulturne zaostavštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.</p> <p>Ovog proleća obeležavamo tačno 40 godina otkad se pojavio album „Katarina II“ (ZKP RTLJ, 1984), izvanredno debitantsko ostvarenje istoimene grupe, na kome se Margita Magi Stefanović prvi put predstavila širokoj javnosti kao izvanredan muzičar i jedini put ikada bila vokal u pesmi „Kad krenem ka“. Da je među nama, ovog aprila napunila bi 65 godina. Dovoljno razloga da se njen značaj revalorizuje i Magi konačno neopozivo smesti među istaknute istorijske figure ovdašnje popularne kulture – što svi već dugo znamo da ona jeste. <br /><br />Ostaje u sećanju da je, tokom svog postojanja, grupa Ekatarina Velika objavila sedam studijskih albuma, kao i jedan uživo, snimila mnogobrojne izazovne video spotove i odsvirala mnoštvo koncerata, od kojih je upravo nezaboravan onaj niz rasprodatih uzastopnih nastupa 1989. u Domu omladine Beograda. Tokom čitave jedne briljantne decenije – u periodu od 1984. do 1994. – ova grupa kreativnih muzičara bila je simbol visokog artističkog i moralnog integriteta, što je bez ikakve sumnje imao snažan uticaj na mnogobrojne druge bendove, evo sve do savremenog doba. Magi je u svemu tome odigrala izuzetno važnu ulogu.</p> <p>Povodom 60 godina od početka rada Doma omladine Beograda, sećamo se dakle jedne od prvih i najvećih junakinja moderne rok scene, vesnice nove epohe – Margite Magi Stefanović. U njenu čast, upriličili smo izložbu fotografija na Platou ispred Umetničkog paviljona „Cvijeta Zuzorić“ na Kalemegdanu pod nazivom „MAGI – KAD KRENEM KA“. Autori izložbe su Zorica Kojić i Dragan Ambrozić, dizajn potpisuje Dobrila Stevanić, a autori fotografija koje će posetioci tokom trajanja izložbe moći da pogledaju su – Goranka Matić, Srđan Vejvoda, Goran Vejvoda i Aleksandar Kujučev.</p> <p>Na ovoj izložbi mogu se videti fotografije koje prikazuju jedinstvenu Margitu Magi Stefanović, počev od 1981, najpre kao lepu i darovitu studentkinju arhitekture, klasično obrazovanu pijanistkinju i devojku Srđana Vejvode, preko njenih rok početaka u sastavu Katarina II i konačno na vrhuncu njenog zvezdanog statusa, dosegnutog na jugoslovenskoj muzičkoj sceni sa popularnom grupom Ekatarina Velika. Osim hronološkog praćenja jedne velike karijere, ove fotografije razotkrivaju svu stvaralačku superiornost, ali i tragičnu sudbinu nezaboravne herojske ličnosti druge generacije „novog talasa“ u Beogradu.</p> <p>foto Goranka Matić<br /><br />www.domomladine.org</p> Pastinski” od 25. aprila u Institutu Servantes 2024-04-17T17:16:02+00:00 2024-04-17T17:16:02+00:00 https://izlazak.com/adresar/galerije/event/14655 Title: Pastinski” od 25. aprila u Institutu Servantes<br />Venue: Instiut Servantes / Beograd<br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 25. april 2024</span> - <span class="jem_date-1">čet, 20. jun 2024</span><br />Opis: <p>Fotograf Đuzep Marija de Ljobet vodi publiku kroz svaku sobu i svaki ugao stana, prateći protok vremena od dana kada je Hoakin napunio 78 godina i kada je rođen Pastinski. Tokom ovog obilaska posetioci žive poslednje dane u stanu, poslednje sate i trenutak selidbe.<br /><br />Kroz ovaj impresivan rad autor, između ostalog, govori i o stambenoj krizi, velikom problemu sa kojim se već dugo bore mnogi gradovi, među kojima je i Barselona.<br /><br />Izložene fotografije nastale su 2014. godine, a objavljene su u foto-knjizi „Pastinski”. Na poziv Beogradske nedelje foto-knjige i Instituta Servantes u Beogradu, autor je prihvatio izazov da prvi put svoj rad sa papira prenese u jedan izložbeni prostor i to baš u srcu Beograda.<br /><br />Uoči otvaranja izložbe, u četvrtak, 25. aprila od 18 časova u Svečanoj sali Instituta Servantes biće organizovano predavanje Đuzepa Marije de Ljobeta „Mogućnosti u izdavaštvu (u Španiji): foto-knjige kao rešenje”. Na predavanju, organizovanom povodom Međunarodnog dana knjige, autor izložbe pomenuće neke od najznačajnijih španskih foto-knjiga i govoriće nam o avanturi izdavanja foto-knjiga kao činu poetskog otpora u okruženju koje je obeleženo napuštanjem bilo kakvog fizičkog formata u odnosu na sliku.<br /><br />Izložba će svečano biti otvorena u 19 časova u galeriji instituta, nakon čega će autor za zainteresovane posetioce prirediti vođenje kroz postavku na španskom jeziku, sa prevodom na srpski. <br /><br />Đuzep Marija de Ljobet rođen je 1973. godine u Barseloni, gde i živi. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Autonomnog univerziteta u Barseloni, a paralelno je studirao i fotografiju na Katalonskom institutu za studije fotografije, čiji je direktor od 2023. godine. Suosnivač je i urednik nezavisne izdavačke kuće specijalizovane za foto-knjige Ediciones Posibles.<br /><br />Njegovo polje delovanja je urbano područje i koristi fotografiju kao materijal za vizuelnu rekonstrukciju svog okruženja. Autor je fotografskih instalacija u specifičnim prostorima kao što su Ogledni zatvor u Barseloni, a izlagao je i na festivalima kao što su DOCfield ili Revela-T, kao i u različitim galerijama. Objavljivao je radove u domaćim i međunarodnim medijima i žirirao niz fotografskih konkursa.</p> <p>Izložbu organizuju Institut Servantes u Beogradu i Beogradska nedelja foto-knjige, uz podršku Španske agencije za promociju kulture. Stručna vođenja kroz postavku biće organizovana tokom maja i juna, na srpskom i španskom jeziku. Izložba će biti otvorena u galeriji Instituta Servantes do 20. juna.</p> <p>foto promo</p> Title: Pastinski” od 25. aprila u Institutu Servantes<br />Venue: Instiut Servantes / Beograd<br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 25. april 2024</span> - <span class="jem_date-1">čet, 20. jun 2024</span><br />Opis: <p>Fotograf Đuzep Marija de Ljobet vodi publiku kroz svaku sobu i svaki ugao stana, prateći protok vremena od dana kada je Hoakin napunio 78 godina i kada je rođen Pastinski. Tokom ovog obilaska posetioci žive poslednje dane u stanu, poslednje sate i trenutak selidbe.<br /><br />Kroz ovaj impresivan rad autor, između ostalog, govori i o stambenoj krizi, velikom problemu sa kojim se već dugo bore mnogi gradovi, među kojima je i Barselona.<br /><br />Izložene fotografije nastale su 2014. godine, a objavljene su u foto-knjizi „Pastinski”. Na poziv Beogradske nedelje foto-knjige i Instituta Servantes u Beogradu, autor je prihvatio izazov da prvi put svoj rad sa papira prenese u jedan izložbeni prostor i to baš u srcu Beograda.<br /><br />Uoči otvaranja izložbe, u četvrtak, 25. aprila od 18 časova u Svečanoj sali Instituta Servantes biće organizovano predavanje Đuzepa Marije de Ljobeta „Mogućnosti u izdavaštvu (u Španiji): foto-knjige kao rešenje”. Na predavanju, organizovanom povodom Međunarodnog dana knjige, autor izložbe pomenuće neke od najznačajnijih španskih foto-knjiga i govoriće nam o avanturi izdavanja foto-knjiga kao činu poetskog otpora u okruženju koje je obeleženo napuštanjem bilo kakvog fizičkog formata u odnosu na sliku.<br /><br />Izložba će svečano biti otvorena u 19 časova u galeriji instituta, nakon čega će autor za zainteresovane posetioce prirediti vođenje kroz postavku na španskom jeziku, sa prevodom na srpski. <br /><br />Đuzep Marija de Ljobet rođen je 1973. godine u Barseloni, gde i živi. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Autonomnog univerziteta u Barseloni, a paralelno je studirao i fotografiju na Katalonskom institutu za studije fotografije, čiji je direktor od 2023. godine. Suosnivač je i urednik nezavisne izdavačke kuće specijalizovane za foto-knjige Ediciones Posibles.<br /><br />Njegovo polje delovanja je urbano područje i koristi fotografiju kao materijal za vizuelnu rekonstrukciju svog okruženja. Autor je fotografskih instalacija u specifičnim prostorima kao što su Ogledni zatvor u Barseloni, a izlagao je i na festivalima kao što su DOCfield ili Revela-T, kao i u različitim galerijama. Objavljivao je radove u domaćim i međunarodnim medijima i žirirao niz fotografskih konkursa.</p> <p>Izložbu organizuju Institut Servantes u Beogradu i Beogradska nedelja foto-knjige, uz podršku Španske agencije za promociju kulture. Stručna vođenja kroz postavku biće organizovana tokom maja i juna, na srpskom i španskom jeziku. Izložba će biti otvorena u galeriji Instituta Servantes do 20. juna.</p> <p>foto promo</p> Izložba: DIJALOG: Nadežda Petrović - A. M. Leka 2024-04-23T14:46:37+00:00 2024-04-23T14:46:37+00:00 https://izlazak.com/adresar/galerije/event/14667 Title: Izložba: DIJALOG: Nadežda Petrović - A. M. Leka<br />Venue: Galerija Nadežda Petrović, Čačak / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 25. april 2024</span> - <span class="jem_date-1">uto, 25. jun 2024</span><br />Opis: <p>Ideja je nastajala uz saradnju sa Jelenom Medaković, direktorkom Muzeja grada Beograda. Umetnik je Nadeždu sa lakoćom definisao kao kulturološki fenomen, smestio je među svoje pop-ikone i dodelio epitet „pankbuntovne“ ličnosti. Ona je postala jedna od kockica tog mozaika sa fluorescentnim odblescima. Nadežda je ušla u prostor u kome umetnik motive uvećava do velikih plakatnih dimenzija i boji ih jakim koloritom, ovog puta kroz izazov da sa džepnog formata starih crno-belih porodičnih fotografija pređe na znatno veća polja.<br /><br />Deo slika je posvećen Nadeždinoj porodici kao jednoj od porodica koje su doprinele razvoju naše kulture i formiranju intelektualne elite. Izložbu upotpunjuje niz naslikanih portreta urbanih ikona koje su tu kako bi podsetile da je Nadežda odavno deo sveopšteg svetskog vremena i prostora.<br /><br />Partner Galeriji na ovoj izložbi je Muzej grada Beograda koji je učestvovao u organizaciji izložbe i ustupio slike iz svojih zbirki - tri slike Nadežde Petrović na koje se oslanja Mladenovićev umetnički dijalog i dve umetnikove slike koje su u prethodnom periodu postale vlasništvo ove ustanove.<br /><br />Кustoskinje izložbe su Dragana Božović iz čačanske Galerije i Marija Stošić iz Muzeja grada Beograda. Na izložbi je predstavljeno preko 30 slika različitih formata.<br /><br />Aleksandar Mladenović je profesor na Grafičkom odseku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. Više od tri decenije se bavi likovnim stvaralaštvom, posebno u oblasti grafike. Dobitnik je niza nagrada na domaćim i međunarodnim izložbama.</p> Title: Izložba: DIJALOG: Nadežda Petrović - A. M. Leka<br />Venue: Galerija Nadežda Petrović, Čačak / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 25. april 2024</span> - <span class="jem_date-1">uto, 25. jun 2024</span><br />Opis: <p>Ideja je nastajala uz saradnju sa Jelenom Medaković, direktorkom Muzeja grada Beograda. Umetnik je Nadeždu sa lakoćom definisao kao kulturološki fenomen, smestio je među svoje pop-ikone i dodelio epitet „pankbuntovne“ ličnosti. Ona je postala jedna od kockica tog mozaika sa fluorescentnim odblescima. Nadežda je ušla u prostor u kome umetnik motive uvećava do velikih plakatnih dimenzija i boji ih jakim koloritom, ovog puta kroz izazov da sa džepnog formata starih crno-belih porodičnih fotografija pređe na znatno veća polja.<br /><br />Deo slika je posvećen Nadeždinoj porodici kao jednoj od porodica koje su doprinele razvoju naše kulture i formiranju intelektualne elite. Izložbu upotpunjuje niz naslikanih portreta urbanih ikona koje su tu kako bi podsetile da je Nadežda odavno deo sveopšteg svetskog vremena i prostora.<br /><br />Partner Galeriji na ovoj izložbi je Muzej grada Beograda koji je učestvovao u organizaciji izložbe i ustupio slike iz svojih zbirki - tri slike Nadežde Petrović na koje se oslanja Mladenovićev umetnički dijalog i dve umetnikove slike koje su u prethodnom periodu postale vlasništvo ove ustanove.<br /><br />Кustoskinje izložbe su Dragana Božović iz čačanske Galerije i Marija Stošić iz Muzeja grada Beograda. Na izložbi je predstavljeno preko 30 slika različitih formata.<br /><br />Aleksandar Mladenović je profesor na Grafičkom odseku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. Više od tri decenije se bavi likovnim stvaralaštvom, posebno u oblasti grafike. Dobitnik je niza nagrada na domaćim i međunarodnim izložbama.</p> Izložba koncertnih fotografija "Žene u rokenrolu" 2024-04-23T15:50:18+00:00 2024-04-23T15:50:18+00:00 https://izlazak.com/adresar/galerije/event/14675 Title: Izložba koncertnih fotografija "Žene u rokenrolu"<br />Venue: / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 25. april 2024</span> - <span class="jem_date-1">ned, 26. maj 2024</span><br />Opis: <p>Kustos izložbe je istoričarka umetnosti Jelena Balević.<br /><br />Izložba je otvorena do 16. maja 2024.<br /><br />Dobrodošli!</p> Title: Izložba koncertnih fotografija "Žene u rokenrolu"<br />Venue: / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 25. april 2024</span> - <span class="jem_date-1">ned, 26. maj 2024</span><br />Opis: <p>Kustos izložbe je istoričarka umetnosti Jelena Balević.<br /><br />Izložba je otvorena do 16. maja 2024.<br /><br />Dobrodošli!</p>